Prilozi Auto moto

znanstveni test

Blaga dehidracija je opasna poput vožnje u alkoholiziranom stanju

znanstveni test

Znanstvenici s britanskog sveučilišta Loughborough izvršili su testiranje na vozačima, po kojemu su osobe koje su svaki sat popile manje od 25 mililitara vode napravile dvostruko više pogrešaka od onih koje su popile dovoljno vode.

Tijekom testa normalne hidracije dogodilo se 47 pogrešaka u vožnji, ali kada su vozači bili dehidrirani, taj se broj više nego udvostručio i napravljena je čak 101 pogreška, što bi se moglo očekivati od nekoga tko vozi s 0,8 promila alkohola u krvi. Najčešće su krivudali po cesti zbog vrtoglavice, kasno kočili i prelazili u susjednu traku…

Bez obzira na to što tek ulazimo u proljeće, a ove tegobe su najizraženije u ljetnim mjesecima, nije naodmet pročitati kako izbjeći opasnost od dehidracije za volanom, te kako je prepoznati i, naravno, izbjeći.

Simptomi dehidracije ovise o stupnju gubitka tjelesne tekućine iz našeg organizma. Gubitkom oko tri posto ukupne tjelesne tekućine javljaju se simptomi suhoće usta, jezika, žeđ i podočnjaci.

Umjerena dehidracija prisutna je kada tijelo izgubi oko pet posto ukupne tjelesne tekućine i tada se javljaju suhoća usta, raste puls, jaka glavobolja, razdražljivost, grčevi u mišićima i smanjeno mokrenje. U slučaju teške dehidracije i gubitka tjelesne tekućine više od deset posto mogu nastupiti teški poremećaji.

Zdravim odraslim osobama dnevno treba oko 2 do 2,5 litara tekućine za nadoknadu gubitaka mokrenjem. Od 650 do 850 ml tekućine dnevno gubimo izlučivanjem preko pluća i kože. Taj gubitak raste za dodatnih 50 do 70 mililitara uz porast tjelesne temperature za svaki Celzijev stupanj iznad normale, tako u stanjima hipertermije možemo izgubiti i do tri litre tekućine.

Tijekom ljetnih mjeseci svakih sat i pol do dva treba popiti čašu vode ili čaja bez šećera. Slatke napitke i gazirane sokove nije preporučljivo konzumirati jer oni pospješuju razvoj dehidracije. U prehranu treba uključiti namirnice bogate tekućinom i elektrolitima kao što su dinja, lubenica, banane, grejp, brokula…

Tijekom vožnje imajte uza se dovoljno tekućine da svakih pola sata popijete barem jedan decilitar. Ako na put krećete s malom djecom, osigurajte im dovoljno tekućine i stalno ih nutkajte da piju jer djeca su posebno osjetljiva na manjak vode u organizmu, naročito dojenčad, jer ukupni volumen tjelesne vode čini čak 65% njihove ukupne tjelesne mase. Nije dobro kretati na put praznog želuca. Sat do dva prije polaska pojedite laganiji obrok.

Ako tijekom vožnje dođe do pojave simptoma dehidracije, stanite i što prije popijte malo tekućine. To ne znači da odmah morate popiti „zaboravljenih“ litru do dvije tekućine. Naprotiv, unos neka bude postupan, gutljaj po gutljaj.

Ako se nađete pored nekog odmorišta i nemate ništa od spomenutih namirnica sa sobom, a simptomi dehidracije su nešto izraženiji, možete zamoliti nekoga da u litri vode otopi čajnu žličicu soli pa tu tekućinu uzimajte polako, gutljaj po gutljaj, do postupnog smirivanja tegoba. Putovanje ne nastavljajte dok niste sasvim dobro.

Naravno, u slučaju ozbiljnijih poremećaja nužno je potražiti liječničku pomoć jer teška dehidracija može imati ozbiljne posljedice na zdravlje.

Naslovnica Auto moto