Novosti Svijet

'imamo odlične uvjete'

Nakon propasti čuvene Nokije Finci intenzivno traže novi brend koji bi ih mogao visoko lansirati na svjetskom tržištu; I po svemu sudeći su ga našli, ovo bi moglo postati novi izvozni hit

'imamo odlične uvjete'

Finska Nokia je dugo vremena držala poziciju najjačeg brenda mobitela u svijetu, a još uvijek ima onih koje besprijekorno služe njihove Nokie stare desetak godina. Kao što je poznato nakon što je Nokiu 2013., kupio Microsoft, vodeća pozicija je izgubljena i sada Finska traži novi proizvod koji će zemlju izdići iz jednolične mase drugih kao što je nekada Nokia bila prepoznatljiva u moru drugih brandova.

Finski poljoprivrednik i dužnosnik organizacije Copa Cogeca, Max Schulman, uvjeren je kako bi taj novi brend mogle biti finske zobene pahuljice.

Ova žitarica ima odlične uvjete za uzgoj u Finskoj. 

Kako piše Bauernzeitung zob se u Finskoj sije u svibnju, a žanje u kolovozu i rujnu. Uvjeti za uzgoj su idealni, ljeti sunce u južnoj Finskoj sija do 19 sati, a zbog arktičke zime manja je potreba za pesticidima i herbicidima.

Zobena supersila

- Ovakvi uvjeti Finsku čine 'zobenom supersilom' -  nema dileme znanstvenik, dr. Veli Hietaniemi. 

Max Schulman u južnoj Finskoj posjeduje farmu koja se proteže na 300 hektara poljoprivrednog zemljišta i šuma, a godišnje proizvede 500 tona poljoprivrednih proizvoda.

Schulman se u potpunosti oslanja na svoju glavnu kulturu: zob bez glutena. I upravo je u skladu s trendom, jer popularnost proizvoda od zobi, zobenih pahuljica i zobenih brašna neprestano raste.

Prema podacima u 2018. godini prosječni Finac je pojeo više od sedam kilograma zobi, a finski poljoprivrednici već sad proizvode 14 posto europske kvalitete zobi. I Schulman i Hietaniemi u uzgoju zobi vide veliki potencijal i uvjereni su poput Nokia mobitela i proizvodi od zobi, postati sljedeći finski izvozni hit. 
Drugi glavni poljoprivredni sektor u Finskoj je stočarstvo. No, tu su problemi počeli kad je krenuo trgovinski embargo prema Rusiji.

Lindo Gård jedna je od najvećih farmi u zemlji, u kojoj mljekar Jan de la Chapelle drži 180 muznih krava i 140 junadi.

Uz 140 hektara travnjaka i 80 hektara oranica pod ječmom i zobi, koristi i 1.500 hektara šume. Čak 40 posto godišnjeg prihoda, od oko 1,4 milijuna eura, ostvaruje farma mlijeka. Do prije pet godina, odnosno do kolovoza 2014., de la Chapelle je mlijeko izvozio u Rusiju, u Sankt Peterburg.

Do kolovoza te godine Finska je izvozila 500 milijuna litara mlijeka u Rusiju. Međutim, tada je stupio na snagu trgovinski embargo, a iako dio gubitaka finskim poljoprivrednicma pokrivaju potpore iz EU-a, mljekari su vrlo nezadovoljni. 

- Mi seljaci smo platili nešto za što nismo krivi - kaže de la Chapelle.

 Prihodi u sektoru mlijeka gotovo više ne pokrivaju troškove i samo zahvaljujući poljoprivrednim prihodima iz vlasništva nad šumama, još uvijek može pokriti proizvodnju mlijeka.

Nema stabla starijeg od 80 godina  

Kad je pak o šumarstvu riječ u Finskoj ni jedno stablo nije starije od 80 godina. 

De la Chapelle ne vodi brigu o šumi sam, nego zaposlenici velike šumarske tvrtke. To je uobičajena praksa u mnogim finskim obiteljskim poduzećima. 

Sadi se gotovo isključivo smreke, breze i borovi. Šume Finske zahtijevaju potpuno drukčije gospodarenje od onih u srednjoj Europi - tumači Matti Keronen, radnik u šumarstvu Metsä Grupe za Bauernzeitung.

 - Primjerice nijedno stablo nije starije od 80 godina. Da u ovoj dobi ne srušite stabla, ona bi sama propala – veli Keronen objašnjavajući kako mješavina drveća još nije prilagođena klimatskim uvjetima u Finskoj.

Prema Zakonu o šumama svaki posječeni dio šume mora se odmah zamijeniti. U Finskoj se tako kao i u Austriji, sadi više drveća nego što se godišnje posječe.

 S obzirom na klimatske promjene, ne bi čudilo da Finska osim ratarstva, stočarstva i šumarstva intenzivnije razvije i još koju novu granu poljoprivrede.  

Naslovnica Svijet