Novosti Hrvatska

reforma lokalne uprave

Umjesto ukidanja ili rezova, županije će dobiti nove ovlasti! Promjene stupaju na snagu od 1. siječnja, evo što će to značiti za građane

reforma lokalne uprave
Goran Pauk

Gotovo do nema oporbenog političara koji drži do svog rejtinga – a da nije barem jednom predložio ukidanje ili barem smanjivanje broja županija. To je posljednjih godina gotovo postalo jedno od općih mjesta oporbenog angažmana u Hrvata, pogotovo u slučaju onih koji nisu imuni na generaliziranja i populistički diskurs...

Jer, županije su po mnogim oporbenjacima jednostavno suvišne, povijesno prevladane, drugi kažu da su zapravo smetnja decentralizaciji jer se mnogi poslovi lokalne i regionalne samouprave preklapaju i tako stvaraju administrativnu zbrku, treći jedini smisao postojanja županija vide u tome što su dospjele na glas kao oaze za uhljebljenje HDZ-ovih kadrova (jer je većina županija tradicionalno "zna se" čija), bilo da je riječ o zaslužnim stranačkim "veteranima" koji još nisu za mirovinu; bilo da se radi o onima koji tek dolaze i smjerno se penju stepenicama stranačke hijerarhije...

No, više je nego zanimljivo i to da se "rezanje" županija, unatoč glasnim najavama reforme i racionalizacije javne uprave i jedinica lokalne samouprave, nije dogodilo niti za vrijeme SDP-ove koalicijske vlasti! Tek su im ponešto smanjili ovlasti, prebacivši ih u ruke ureda državne uprave. Gola pragmatika je očito pobijedila tobožnji "javni interes". Jer, i tada i sada svaku najavu reforme pratilo je ispod glasa i ono famozno: "I mi smo za reformu, ali po mogućnosti da se ne dira ništa naše!"

Najnoviji "odgovor" aktualne HDZ-ove vlasti na slične zahtjeve županijama zapravo vraća dodatne ovlasti. A župane čini jačima i važnijima, dajući im u ruke dodatnu političku moć. A to će dugoročno ušutkati sve kojima, bilo argumentirano, bilo čisto populistički, iz želje da se svide prosječnom biraču, opet padne na pamet problematizirati ulogu ili čak i postojanje županija.

Naime, od 1. siječnja iduće godine županije će opet biti nadležne za niz poslova koje su nekoć obavljale. I time će se njihova pozicija dodatno cementirati.

S Ureda državne uprave na županije će se preusmjeriti više od 200 poslova, od čega bi građani trebali imati samo koristi.

Tako bismo trebali dobiti bržu i kvalitetniju uslugu, tj. imati na raspolaganju veću dostupnost usluga koje će se tako napokon naći pod jednom kapom, na jednom mjestu (to ne znači da će se svi uredi i doslovno seliti, zbog čega nije posve jasno hoće li baš svi građani uistinu i osjetiti tu novu, "bržu i kvalitetniju" uslugu!) – od vađenja rodnog lista, domovnice, papira nužnih za imovinsko-pravne poslove, kao i vađenja obrtnice, u slučaju da otvarate obrt.

Županije će odsad donositi i rješenja o kategorizacijama apartmana, vodit će matične knjige, biti nadležne za prijavu novorođene djece, voditi registar birača i udruga, a izdavat će primjerice i rješenja o odobrenju za pružanje usluga turističkog vodiča...

Provjeravat će ispunjavaju li ugostiteljski objekti i trgovine zakonom propisane uvjete. Ako ste slučajno među onima koji smatraju da imaju pravo na naknadu za imovinu oduzetu za vrijeme komunističke vladavine, ili još rješavate braniteljski status - i za to će vam trebati županijski službenici. Dakle, županije uskoro preuzimaju sve poslove osim upravne inspekcije i upravnog nadzora, pošto nije logično da nadziru – same sebe.

Ovom se promjenom želi izbjeći dosadašnje preklapanje nadležnosti Ureda državne uprave i županija, ali i postići cilj smanjivanja ukupnog broja službenika. Službenici državne uprave će postati zaposlenici županija.

Po analizama Ministarstva uprave, oko 600 od ukupno 2500 zaposlenika ureda državne uprave moglo bi uzeti stimulativne otpremnine, a protiv smanjivanja tzv. javnog sektora sasvim sigurno ništa neće imati niti najžešći kritičari županija.

Kad je riječ o četiri dalmatinske županije, sada imamo jednog službenika na 899 stanovnika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, jednog na 1035 stanovnika u Šibensko-kninskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji taj je omjer 1:1383, dok u Zadarskoj županiji jedan službenik dolazi na 1163 stanovnika... Otuda i svojedobne kritike na račun sustava državne uprave, kojeg su mnogi vidjeli tek kao svojevrsni paralelni sustav administracije, nepotrebne u slučaju da županije ostanu na broju.

"Najvažnije u svemu tome je što će se građanima i poduzetnicima omogućiti pružanje svih usluga na jednom mjestu", ističe Goran Pauk, župan šibensko-kninski, ujedno i čelnik Hrvatske zajednice županija u drugom mandatu.

- Dokazali smo, mislim na županije, da smo u svim poslovima koje obavljamo kvalitetniji i sposobniji od države, bez obzira je li u pitanju izdavanje lokacijskih i građevinskih dozvola, je li to legalizacija, jesu li to poslovi procjene vrijednosti nekretnina koji su s poreznih uprava prebačeni na nas, jesu li to poslovi zaštite okoliša, koji su također udijeljeni županijama rasterećenjem državne uprave... Težili smo u Hrvatskoj zajednici županija vratiti državnu upravu pod svoje okrilje jer nije normalno da imamo Ministarstvo uprave koje po svim županijama ima 21 ispostavu državne uprave. Svi su ti uredi i svi poslovi, koje i danas obavljaju, do 2000. godine bili pod županijama, a onda su nam nekim reformama oduzeti i stavljeni pod državnu pasku, podsjeća Pauk. I dodaje:

- Uostalom, državne uprave i županijske uprave u najvećem broju slučajeva, kao i na primjeru Šibensko-kninske županije, dijele iste zgrade. Mnogi građani, zapravo, ni danas ne prave razliku između državne i županijske administracije. Teško im se u svemu tome snaći, a nije to toliko ni čudno. Brojna su preklapanja poslova, ali i brojne nelogičnosti. Za primjer ću spomenuti udruge civilnog društva koje se, sukladno Zakonu o udrugama, registriraju u Uredu državne uprave. Županije bazu podataka takvih udruga nemaju, a istodobno raspisuju natječaje za njihovo financiranje iz proračuna! Želimo, dakle, raščistiti taj sustav da se toliko ne preklapamo, odnosno da se uopće ne preklapamo i da nam se ustupe oni poslovi s kojima ćemo građanima biti bliži nego što će ikada biti država, odnosno neko ministarstvo, uvjeren je Pauk.

Također, šibensko-kninski župan napominje:

- Funkcionalnom decentralizacijom županija racionalizirat će se i pojednostaviti procesi, a objedinjavanjem i samostalnim izvršenjem aktivnosti unutar različitih resora, županije će moći značajnije participirati u vlastitoj lokalnoj zajednici.

Prvi čovjek Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić vidi najnoviju mjeru kao hvale vrijedan doprinos decentralizaciji, koja je posljednjih godina mantra i lijevih i desnih:

- Na ovaj se način objedinjavaju poslovi koji se već dijelom obavljaju u županijskim samoupravama, dakle, u našim odjelima, s uredima državne uprave. Preuzet ćemo djelatnike koji tamo rade, ima ih 135. Smatramo da je to dobra mjera Vlade i korak prema decentralizaciji države jer poslovi koje je dosad nadzirala država, prelaze na lokalnu razinu. To je, po našem mišljenju uvijek dobro i po načelu supsidijarnosti zbog toga što je dokazano, a što je i logično, da su poslovi koji se obavljaju bliže građanima transparentniji i u pravilu se bolje obavljaju. Još nismo utvrdili koju će nam naknadu država prenijeti za to obavljanje poslova. Očekujemo i zahtijevamo da se pokriju troškovi i plaća i materijalni troškovi za te ljude, posebno s obzirom na činjenicu da postoji razlika u plaćama zaposlenika u državnoj upravi i zaposlenika Županija. Složena je to operacija, pripreme već radimo, a država je već ponudila nekim zaposlenicima koji su blizu mirovine i otpremnine. Fizički će ti ljudi sjedati tamo gdje su već sjedili jer županija nema mjesta za primiti toliko ljudi. Ostat će na svojim pozicijama gdje sada rade i biti raspoređeni na nove poslove koji će biti vrlo slični njihovim sadašnjim - pojasnit će "tehničku stranu" reforme župan Dobroslavić.

Nije prva koja se najavljuje, istina, ali ako ne zapne u realizaciji, ova možda napokon "upali" i ne bude sama sebi svrha. Odnosno, bio bi red da njezine učinke osjete i građani.

Nema političke volje?

Jedan od najupornijih zagovornika racionalizacije postojećeg sustava državne uprave i lokalne samouprave svakako je dr. sc. Ivan Koprić sa Pravnog fakulteta u Zagrebu, koji često ukazuje kako je "od 556 općina i gradova i 20 županija, značajan postotak u tako lošem financijskom stanju da se ne mogu prijavljivati na natječaje za sredstva iz fondova EU-a jer ne mogu osigurati vlastiti udio". "Zato i slušamo žalopojke iz mnogih općina i gradova, pa i županija, i pozive da bi država trebala osigurati neki fond iz koji bi se financirao vlastiti udio za financiranje projekata. Meni to zvuči zastrašujuće. Same lokalne jedinice se žele lišiti odgovornosti i mogućnosti autonomnog odlučivanja, radi čega zapravo i postoje, te prebaciti još više odgovornosti na centralnu državu... Već sada smo po svim pokazateljima među najcentraliziranijim državama u Europi, a ovo bi bio još jedan korak u tom smjeru", upozoravao je dr. Koprić.

Upravo je ovaj pravni stručnjak javno isticao i malo poznatu činjenicu da su neke članice EU-a (poput Slovačke, Grčke, Bugarske, Rumunjske...) za financiranje iz EU fondova prijavile i posebni Operativni program usmjeren samo na reformu uprave, što kod nas nije bio slučaj.

Dr. Koprić je uvjeren da to nije propust nego politička odluka jer bi takva odluka značila i obvezu stvarnog reformiranja javne uprave: "Moralo bi se ući u suštinu, vidjeti što s 576 općina, gradova i županija, što s 3800 pravnih osoba koje su one osnovale, što s javnim agencijama i njima sličnim organizacijama, što s 1280 ispostava ministarstava u svakom iole većem gradiću, kako riješiti tu šumu od skoro 6000 tijela javne vlasti."

Problem je nešto drugo

Suprotno od onih koji se zalažu za ukidanje županija, prof. dr. sc. Zoran Klarić je često isticao kako je "ukidanje županija nepotrebno i štetno". Ovaj stručnjak ne dijeli mišljenje onih koji vjeruju da bi učinkovitost javne uprave porasla samim ukidanjem malih županija i općina. Navodi i kako se većina europskih zemalja sa sličnim brojem stanovnika kao i Hrvatska dijeli na upravno-teritorijalne jedinice veličinom slične našim županijama - od Norveške, Finske, Irske, Škotske, Bugarske...

Naglašavajući da su jedine europske države koje su smanjile broj teritorijalnih jedinica Poljska i Danska, objašnjava kako usporedba s mnogoljudnijom Poljskom nije primjerena "jer su njene regije velike kao pola Hrvatske", dok je danski primjer također specifičan, prije svega zbog oblika njezina teritorija.

"Danci imaju samo nekoliko velikih regija i ispod njih odmah općine, bez rajona ili kotareva kakvi postoje u drugim zemljama podijeljenim na veće regije. Danska je i zemlja skoro bez korupcije i s visokom razinom političke kulture, pa si ovakav eksperiment može i dozvoliti", govorio je na ovu temu.

Također, dr. Klarić ističe kako veličina upravnih jedinica nema nikakvog utjecaja na gospodarsku uspješnost neke zemlje ili regije. Norveška, Finska, Irska ili Njemačka sa svojim malim županijama gospodarski ne zaostaju za Danskom s njenim velikim regijama, a ni u Hrvatskoj male županije nisu problematične. Naprotiv, prema udjelu zaposlenih u sektoru javne uprave u ukupnom broju zaposlenih od samo 6 posto daleko najučinkovitija je Međimurska županija, koja je najmanja, ali i najusitnjenija po pitanju broja gradova i općina.

Zato je dr. Klarić znao "podebljati" da bi se Hrvatska, "umjesto ukidanjem županija kao suštinski nepotrebnom i štetnom 'reformom'", trebala baviti stvarnim problemima funkcioniranja javne uprave, a to su po njegovu mišljenju u prvom redu nepotrebno zapošljavanje, neracionalno trošenje proračunskih sredstava te prevelike ovlasti i funkcije na svim razinama lokalne samouprave.

Naslovnica Hrvatska