Novosti Hrvatska

stambeno pitanje

Cijene nekretnina su van svake pameti, osobito čudi potpuno apsurdna praksa prodavača! Problematično je i što ogroman broj kupaca u Dalmaciji ima zajedničku stavku koja stvara vrlo nepoželjan efekt

stambeno pitanje

Najvažnije je imati svoj krov nad glavom, mantra je koju ovdje ponavljaju generacije. Stambeno je pitanje našem svijetu uvijek bila egzistencijalna tema broj jedan, pa ako ga ovdje nisu bili u mogućnosti riješiti, odlazili su trbuhom za kruhom, i šezdesetih godina prošlog stoljeća i danas.

U situaciji kada prosječna neto plaća u Hrvatskloj iznosi oko osamsto, najam jednosobnog stana u Splitu ili Zagrebu između 300 i 500, a metar četvorni stana 2500 eura, jasno je da je mnogima nemoguće unajmiti, a kamoli steći vlastitu nekretninu.

U Slavonskom Brodu, iz kojeg se masovno iseljava u Irsku i Njemačku, mladim su obiteljima odlučili dati u najam zemljište za kuću ili stana po cijeni od tisuću kuna, a nakon deset godina to isto zemljište ili stan mogu i otkupiti.
Mogu li takve i slične "vatrogasne" mjere, obuzdati rast cijena nekretnina i zadržati mlade u Hrvatskoj? Može li se uopće utjecati na tržište?

Stambena politika

– To bi bilo suludo, to je nemoguće provesti. Tržište samo sebe regulira prema odnosu između ponude i potražnje, zato se, uostalom, i zove tržište i na njega se u tom smislu ne može utjecati. Jedino što preostaje državi jeste baviti se stambenom politikom, promišljati koje su alternative za one kategorije građanstva koje po ovim cijenama ne mogu do krova nad glavom, i onda to rješavati kroz tzv. institucionalni najam.

Mi samo apeliramo da se u razgovoru o stambenoj politici barata istinitim informacijama, a to u prvom redu znači da su tražene cijene jedno, a one po kojima se nekretnine prodaju nešto sasvim drugo. Razlike između traženog i dobivenog za prodanu nekretninu su od pet do dvadeset posto. Znači, realizirane su cijene u principu bitno niže – kaže Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.

Da se u javnosti češće spominju cijene po kojima su nekretnine prodane, a ne oglašene, onda bi i kupci bili hrabriji i upustili bi se u kupovinu onoga što im odgovara, ovako su se preplašili pa čekaju da nas kakva nova kriza sve skupa spusti na zemlju. Ranilović veli da je svemu itekako kumovao rast turizma na Jadranu, što je povećalo interes stranaca kad je kupovina nekretnina u pitanju.

– I na temelju tog interesa formira se cijena u priobalju. Skoro svaki peti kupac nekretnina u Hrvatskoj je stranac, a u priobalju je to gotovo svaki drugi. U većim gradovima na Jadranu je manje stranaca koji kupuju nekretnine, ali u manjim mjestima oni čine devedeset posto kupaca – kaže Ranilović.

Nekretnine na Jadranu rado kupuju naši iseljenici, bez obzira jesu li podrijetlom iz kontinentalne Hrvatske ili Istre i Dalmacije. Tome pridonosi i rast cijena nekretnina u Njemačkoj, Austriji, Švedskoj, Švicarskoj... Svjesni da tamo ne mogu priuštiti kupnju nekretnine, odlučuju se na investiciju u domovini.

S druge strane svatko, kome to džep dopušta, pod stare dane želi živjeti uz more, pa tako u Splitu ili Dubrovniku nekretnine kupuju Hrvati koji su mirovine zaradili vani, a rodili su se u Bosni ili u unutrašnjosti Hrvatske. Povratnici životnu ušteđevinu pretvaraju u stambene kvadrate, koji, da apsurd bude veći, često zjape prazni ili se koriste samo ljeti jer oni još nisu u mirovini, a djeca, koja su rođena u inozemstvu, se ne misle preseliti u Hrvatsku.

Ako prođe – prođe

Da su cijene kuća, stanova i apartmana u Dubrovniku, Splitu, Makarskoj..., zato izvan svake pameti, svjedoči podatak da se u Hrvatskoj tijekom godine proda tek svaka šesta oglašena nekretnina.

– Problematični su i neki dijelovi Zagreba po pitanju rasta cijena, ali tržište na to ne reagira dobro. I zato će ono to korigirati. Što znači držati nerealnu cijenu neke nekretnine godinu dana i na koncu je ne prodati?! Da vam to nije bila ni namjera, nego ste je tek tako oglasili, pa ako se neko zainteresira kupiti nekretninu po toj cijeni – dobro, ako ne, ništa – objašnjava Ranilović psihologiju prodavatelja koji bez ikakvih osnova bildaju cijene i tako umrtvljuju tržište nekretnina.
Divljanje cijena nekretnina nije samo hrvatski trend.

– To je sada na djelu i u svim većim europskim gradovima. Što se najma tiče, istina je da su cijene porasle u gradovima uz obalu gdje je živ turizam, za razliku od Zagreba gdje je taj rast također zabilježen ali nije drastično izražen – veli Ranilović, i napominje da u većem dijelu Hrvatske cijena nekretnina, ipak, stagnira.

– Tamo gdje nema interesa stranaca, to je sasvim druga priča. Ni u samom Zagrebu, kao najvećem gradu, situacija nije svugdje ista. Ima kvartova koji su atraktivni za stanovanje i u kojima cijene stanova rastu, dok se u drugim dijelovima grada to ne osjeća – kaže Ranilović.

Najskuplji

Prema istraživanju "Njuškala", provedenom na uzorku većem od 161 tisuću aktivnih oglasa u srpnju 2019., tražene cijene nekretnina u Hrvatskoj pokazuju rast od gotovo 7 posto. U posljednjih 12 mjeseci tražene cijene stanova više su za 9 posto, dok su tražene cijene kuća skočile za nešto više od 4 posto. Najskuplji je kvadrat stana u Dubrovniku, i iznosi astronomskih 3889 eura! U Splitu prosječna tražena cijena kvadrata stana iznosi 2792 eura, a u Makarskoj 2218 eura.
U top pet najskupljih hrvatskih gradova što se tiče cijena četvornog metra još su i "drugoplasirana" Opatija s 3299 i Rovinj s 2597 eura, koliko prodavatelji u oglasima traže za kvadrat stana. Umanjite tražene cijene za pet do dvadeset posto, i to je na kraju ono što kupac plati, a prodavatelj dobije za nekretninu koju je stavio na tržište, ako je uopće uspije prodati, jer na ovaj se način zainteresirane mušterije samo odbijaju. Kako god bilo, cijene su, s obzirom na visinu plaća u nas – luđačke.

Naslovnica Hrvatska