Novosti Hrvatska

AMBICIOZNA ŠEFICA STARTA

I Dalija Orešković želi na Pantovčak: S Milanovićem sam pila kavu, ali smatram da on nije dobar predsjednički kandidat... 

AMBICIOZNA ŠEFICA STARTA

Nakon što su svoje kandidature za Pantovčak istaknuli bivši SDP-ov premijer Zoran Milanović, popularni pjevač Miroslav Škoro i bivši živozidaš Ivan Pernar večeras im se pridružila i Dalija Orešković, šefica „Starta“ i nekadašnja predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

U večerašnjem Dnevniku Nove TV Dalija Orešković je kazala kako se za kandidaturu odlučila u jeku izbijanja korupcijskih afera u izvršnoj vlasti i sve većem pritisku na Povjerenstvo za odlučivaju o sukobu interesa.

O ovim problemima Orešković je jučer govorila i za "Slobodnoj Dalmaciju" gdje je upozorila kako se Povjerenstvo trenutno nalazi na vrlo trusnom području, gdje praktički preko noći može nestati ono što se filigranski pažljivo gradilo zadnjih šest godina.

Naime, zbog tužbe nekadašnjeg predsjednika HDZ-a Tomislava Kramaraka, očekuje se odluka Ustavnog suda o tome može li uopće Povjerenstvo donositi deklaratorne odluke u kojima utvrđuje da se netko nije pridržao etičkih vrijednosti.

– Kad je prvi saziv ovog Povjerenstva krenuo sa svojim radom, to je tijelo uživalo veliki respekt javnosti. Velikim dijelom i zahvaljujući tome što su se postupci provodili i protiv najviše pozicioniranih dužnosnika, što se to činilo maksimalnom brzinom i jer je reakcija drugih nadležnih tijela koja su davala odgovore Povjerenstva bila brza. Kad bi Povjerenstvo zatražilo dokumentaciju, dobilo bi je u primjerenom roku. No, od slučaja čuvenog putovanja predsjednice države Kolinde Grabar-Kitarović u SAD početkom 2017. primjećuje se tendencija da se Povjerenstvu ne dostavljaju potrebni podaci – kazala je za Orešković za Slobodnu.

U Dnevniku Nove TV, pojasnila je kako je odluku da se uključi u predsjedničku utrku donijela u jeku izbijanja korupcijskih afera u izvršnoj vlasti.

- Činjenica je da na društvenu nepravdu, koju korupcija stvara, koja je ušla u sve pore države i društva, niti jedan od do sada istaknutih kandidata ne nudi prihvatljiva rješenja i prihvatljiv odgovor. Kandidaturu ističem zbog toga što se čini, u ovom trenu, da su sve institucije, koje bi trebalo sudjelovati u borbi protiv korupcije, ili potopljene ili na najboljem putu da ih se u potpunosti eutanizira, kao što je to slučaj s Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa. Zbog svega toga, smatram da je izuzetno važno progovarati o onim temama za koje sam sigurna da na način na koji ću ja to iznositi i govoriti, neće progovarati niti jedan drugi kandidat.

- Govorite o sukobu interesa, institucijama. Na što mislite? Koje institucije?
- Više manje sve one institucije koje bi trebale uspostaviti pravnu državu i vladavinu prava. Ako želite konkretno, nešto malo više ću reći o tome što se događa s Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa u trenutku kada treba rješavati veći broj predmeta koji se odnose na predsjednika Vlade i na nekolicinu njegovih ministara. Dakle, otkako je imenovan novi saziv, aktualna vlast ustrajno i uporno pokušava izmjenama zakona ukinuti ovlasti tog tijela. A s obzirom da to zbog javnog mnijenja i nije tako lako provesti, u stezanje obruča oko Povjerenstva uključili su se i pojedini sudovi.
 

- Zašto to povezujete?
- Ne kažem da ja to povezujem, naprosto iznosim svoje zaključke.

- Ali povlačite paralelelu Plenković – Karamarko.
- Ne radi se toliko o tome kakav će stav Ustavni sud zauzeti u karamarkovom predmetu, koliko o činjenici da način rješavanja ovog slučaja može utjecati na sve one postupke koji se ovog trena vode pred Povjerenstvom protiv predsjednika Vlade i nekolicine njegovih ministara-
 

- Dobro, ali još nismo u čuli Ustavni sud u slučaju Karamarka
-
Nismo, međutim, ako Ustavni sud, a postoji mogućnost da će se to dogoditi sruši temelje i pravni koncept na kojem je donesena odluka o Karamarku, vrlo vjerojatno će to biti ili može biti zadnji čavao u lijesu u kojem se već sada nalazi sustavno provođenje antikorupcijskih politika.
 

- Idete se boriti sa strankama koje imaju veliku infrastrukturu... Kako ćete se vi financijski izboriti u cijeloj to priči?
-
Predsjednička kampanja, prije svega, počiva na samom predsjedničkom kandidatu i na kvaliteti njegovih političkih ideja i vizija, a sve ostalo su tehnička pitanja koja će se rješavati putem. Pa i ta infrastruktura se može nadomjestiti. Međutim, mi smo imali i primjere kandidata koji su imali izvrsnu i infastrukturu i financijsku podršku, pa također nisu postigli neki svoj cilj
 

- Miroslav Škoro je isto objavio svoju kandidaturui vidjeli smo natruhe njegovog programa. Što kažete na to?
- Pa upravo su sve one ideje koje niču na očaju naših građana, na stanju apatije i na slomu svih društvenih vrijednosti koji možda najbolje oslikava izjava zagrebačkog gradonačelnika koji se pohvalio s time da je svatko tko u hrvatskoj politici nešto vrijedi, najmanje tri mjeseca proveo u zatvoru, niču sva ona rješenja koja zapravo traže koncentraciju ovlasti ili veće ovlasti u jednoj osobi, nude brza i laka rješenja koja, zapravo, ja ih tako doživljavam, znače manje demokracije i manje vladavine prava. Dakle, Miroslav Škoro se zalaže za to da se ojačaju ovlasti predsjednika države.
 

- Što vi kažete?
- Ja se zalažem za to da se odredbe Ustava poštuju u svojoj cjelini i u svojim detaljima i da se one odredbe, koje nisu dovoljno jasno riješene, koje su neprecizne, koje ostavljaju dvojbe i tumačenja, a posebice u odnosu predsjednika države i predsjednika Vlade da se kasnije definiraju i razrade.
 

- Svojedobno ste ispijali kave sa Zoranom Milanovićem. Pucate li vi sada na jednako biračko tijelo?
- O Zoranu Milanoviću se može dosta toga pozitivnoga reći. Međutim, smatram da on nije dobar predsjednički kandidat. On je, prije svega, kandidat kontinuiteta i održavanja statusa quo u ovom društvu. Baš zbog njegove prethodne političke karijere smatram da se neće moći odlučnije zalagati za ukidanje ili dokidanje stranačkog uhljebljivanja. Neće se moći založiti za progresivne antikorupcijske politike.
 

- Kako mislite da neće?
Zbog toga što i njegova politička opcija ima svoju povijest kako se formirala i kako je provodila antikorupcijske politike. Da samo navedem dva primjera iz područja sukoba interesa. Dakle, zakon iz 2011. godine davao je znatno jače ovlasti Povjerenstvu koje su ukinute povodom tužbe Josipa Leke koji je danas jedan od sudaca Ustavnog suda. Na tu dužnost je došao iz klupe saborskog zastupnika.

Naslovnica Hrvatska