Novosti Hrvatska

ISTRAŽILI SMO

Dok Kujundžić uživa u klimi, pacijenti se znoje: Umiremo od vrućine! Dr. Hozo: Ljudima je ugrožen oporavak, veće su šanse za infekcije, osobito ako imaju rane

ISTRAŽILI SMO

Strani i domaći meteoservisi navode da nas čeka pakleno ljeto, možda će padati i toplinski rekordi. No, dok u većini ureda administracije, ordinacija i uprava bolnica uredno rade klima-uređaji, za teško bolesne pacijente u većem dijelu naših bolnica to nije slučaj. I sad zamislite pacijenta koji je operirao karcinom, ima stomu na trbuhu i leži u sobi gdje se temperatura penje blizu 40 stupnjeva?

Neki od njih su nam se požalili: "Umiremo od vrućine, neki od nas su u ranama, a s nas se cijedi znoj."
Pitali smo dr. sc. Izeta Hozu, gastroenterologa, kakav je oporavak pacijenata koji su u svojim sobama izloženi sparnom zraku i velikim vrućinama.

– U razvijenom svijetu klimatizirane sobe u bolnicama su esencijalne za oporavak pacijenata, posebno kod onih koji imaju otvorene rane i imaju veći rizik za razvoj infekcije. Također, i kod kardioloških pacijenata je vrlo važno da je temperatura regulirana, a da ne spominjemo i onkološke pacijente koji su u iznimno delikatnoj fazi života. I sad zamislite kad su vani temperature gotovo 40, a u vi u sobama ležite bolesni s drugim pacijentima i kuhate se doslovno na krevetu i ležite u znoju.

Takvi pacijenti imaju manje šanse za oporavak, a veće šanse za komplikacije jer visoke temperature pogoduju nekim mikroorganizmima. Sve to otežava i posao liječnicima; svi su nervozni jer vrućina djeluje i na psihu, te su u konačnici svi na gubitku. Sve naše bolnice su državne i trebalo bi ih klimatizirati. Neki bolnički zavodi, klinike i odjeli imaju klimatizaciju, a drugi nemaju. To treba ujednačiti jer ne mogu jedni imati, a drugi ne – kaže dr. Hozo.

Jedna pacijentica iz Dalmacije, koja se zbog iznimno ozbiljne bolesti liječi u Kliničkoj bolnici Sestre milosrdnice u Zagrebu, kaže nam da klima ne radi u njezinoj sobi, vruće je, ali trpjeti se, kaže, mora... Poslali smo toj bolnici upit, ali odgovora nema. Također, dobili smo informacije i iz drugih bolnica da im sobe nisu klimatizirane, a u nekima su postavljeni rashladni uređaji, međutim – ne rade.

Jedna pacijentica iz Dalmacije, koja se zbog iznimno ozbiljne bolesti liječi u KBC-u Sestre milosrdnice u Zagrebu, kaže nam da klima ne radi u njezinoj sobi, vruće je, ali trpjeti se, kaže, mora... - Pakleno je, ljudi se preznojavaju! - napisala nam je pacijentica. Poslali smo toj bolnici upit, ali odgovora nema. Također, dobili smo informacije i iz drugih bolnica da im sobe nisu klimatizirane, a u nekima su postavljeni rashladni uređaji, međutim – ne rade. - Lipanj je i vruće je, možete zamisliti onda što će biti u kolovozu - pričaju nam pacijenti koje je strah dati identitet jer im, nažalost, usluge tih bolnica i dalje trebaju.

Poslali smo sljedeći upit svim bolnicama u Hrvatskoj: Koliko vaših soba za pacijente ima klima-uređaje, te na kojim odjelima/klinikama su te sobe? Koliko vaših soba za pacijente nema klima-uređaje, te na kojim odjelima/klinikama su te sobe? Ima li uprava bolnice klimatizirane urede? Iznajmljujete li apartmane – sobe svojim pacijentima, koja je njihova cijena i postoje li u njima klima-uređaji?

I onda smo iz zagrebačke bolnice Rebro (KBC Zagreb), u kojoj se liječe brojni Dalmatinci, dobili pomalo čudan odgovor:
"Poštovani, zahvaljujemo na vašem upitu, te vas obavještavamo kako ne možemo udovoljiti vašem zahtjevu. S osobitim poštovanjem, KBC Zagreb." Zašto čudan? Jer nema objašnjenja zašto ne možemo dobiti odgovor na tako jednostavno pitanje. Stoga smo se obratili i povjereniku za informiranje.

Zatim smo od strane Ureda povjerenika obaviješteni da će KBC Zagreb biti upozoren jer nam nisu odgovorili na upit, te će se od ravnateljstva te bolnice tražiti i službeno očitovanje. Inače Rebro, tj. KBC Zagreb, najveći je i najvažniji klinički bolnički centar u Hrvatskoj. U Kliničkom bolničkom centru Zagreb djeluje 29 klinika i kliničkih zavoda smještenih na šest lokacija u gradu Zagrebu. Imaju 1799 postelja, 1137 liječnika, 2376 sestara, a na godišnjoj razinu zbrinu 1,5 milijuna pacijenata. Godišnje hospitaliziraju oko 70.000 pacijenata. Ravnatelj bolnice je Ante Ćorušić, dobro poznati HDZ-ovac.

Ministarstvo zdravstva smo upitali imaju li podatak o tome koliko bolnica u Hrvatskoj ima u sobama za pacijente postavljene klimatizacijske uređaje, a na što su nam odgovorili da je planiranje i realizacija nabave klimatizacijskih uređaja u nadležnosti samih zdravstvenih ustanova, budući da nije riječ o medicinskim uređajima.

Također, pitali smo je li soba ministra zdravstva klimatizirana.
– Zgrada u kojoj se nalazi Ministarstvo zdravstva je u vlasništvu Republike Hrvatske, a njome upravlja Ministarstvo državne imovine. Ista je dio Poslovnog kompleksa Ksaver, gdje postoji jedinstven sustav grijanja/hlađenja za cijeli Poslovni kompleks. Navedeni sustav instaliran je te je u funkciji od same izgradnje Poslovnog kompleksa Ksaver.

Dakle, dio pacijenata se kuha, ali ministar Milan Kujundžić i sva svita službenika, naravno, imaju klimatizaciju.

Za razliku od Rebra, u Općoj bolnici Dubrovnik im nije bilo teško odgovoriti na naš upit.

– Sobe stacionara za pacijente koje se nalaze na IV. katu objekta D (Odjel palijativne skrbi i Onkologija) posjeduju ventilokonvektore za grijanje i hlađenje. Sobe stacionara za pacijente na Odjelu psihijatrije posjeduju split klimatizacijske uređaje. Djelomično sobe stacionara za pacijente na Odjelu pedijatrije posjeduju split klimatizacijske uređaje. Ostale sobe stacionara za pacijente u bolnici ne posjeduju klimatizacijske uređaje, nego je instaliran sustav ventilacije koji se kondicionira putem izdvojenih klima-komora – kaže nam Ljiljana Milidragović, viša stručna savjetnica za web-informiranje i odnose s javnošću, uz napomenu kako je, primjerice, Zgrada A (odjeli pedijatrije, oftalmologije, ginekologije, psihijatrije i neurologije) projektirana 1979. godine i puštena u rad 1984. godine, što je zasigurno neadekvatno za današnje doba.

– Energetski izvori hlađenja za navedene objekte stari su od 30 do 35 godina i ulažu se iznimni napori da ti stari i dotrajali uređaji funkcioniraju. Bolnica je u izradi dokumentacije za energetsku obnovu, te bismo se željeli prijaviti za financiranje iz EU fondova za rekonstrukciju ovojnice zgrade, za zamjenu aluminijske fasade, kao i za ugradnju adekvatnih cjelokupnih sustava grijanja, hlađenja i ventilacije, koji su veliki problem za našu bolnicu. Jedino takvim pristupom može se cjelokupno riješiti postojeće stanje, no ne smijemo zanemariti da je to golem zahvat, koji je potrebno napraviti uz velika materijalna sredstva i uz velike kompromise jer se rekonstrukcija mora izvoditi u zgradi u kojoj borave naši pacijenti i na njoj – kaže nam Milidragović, navodeći da u uredskim prostorima Ravnateljstva postoje split klimatizacijski uređaji.

Odgovor smo dobili i od Opće bolnice Pula.

– Morate imati na umu da je OB Pula u postupku gradnje nove bolnice te da će u novim uvjetima za sve prostore biti omogućena jednaka klimatizacija. Zbog toga OB Pula zadnjih godina, što se tiče klimatizacije, ulaže samo u kritične dijelove bolnice – navodi nam ravnateljica dr. Irena Hrstić, uz odgovor kako većina bolesničkih soba svih odjela nije klimatizirana. Njihovu sudbinu dijeli i uprava bolnice koja također nema klimatizaciju u svojim uredima.

Jedan splitski liječnik nam govori da do prije nekoliko dana klime nisu radile, primjerice, na Hematologiji i pacijenti su se žalili. Dodaje da na tom odjelu imaju klimatizacijski sustav, ali ne zna zašto nije radio, kao i da zna da su na nekim odjelima sobe pacijenata rashlađene, a na drugim nisu. Drugi liječnik nam, pak, navodi da na Zavodu za ortopediju i traumatologiju na Firulama klime rade i u sobama pacijenata, te se stanje popravilo prije dvije godine, kada je provedena energetska obnova. Međutim, do zaključenja ovog broja "Slobodne" nismo dobili službene podatke iz splitske bolnice iako smo im uredno poslali upit.

Na naš upit odgovorili su i u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".

– Trenutačno su instalirana ukupno 193 klima-uređaja, od čega 153 u bolesničkim sobama svih odjela. Ostali klima-uređaji instalirani su u dijagnostičkim ambulantama, sobama za EKG, EEG, RTG, UZV, CT, ljekarni, te ostalim popratnim službama (kuhinja, skladište i sl). Trenutačno 14 bolesničkih soba za odrasle nema klima-uređaj, a u tijeku je nabava i/ili montaža istih.
Odjel za novorođenčad i dojenčad, kao najstariji objekt u Klinici, a čija cjelokupna rekonstrukcija je planirana projektom Europske unije, ima ukupno 16 soba koje nisu klimatizirane. Odjel se, kao i svake godine, tijekom ljetnih mjeseci (od lipnja do rujna) privremeno zatvara, zbog manjeg broja hospitalizirane djece. Za to vrijeme bolesnike novorođenačke i dojenačke dobi primaju preostala dva odjela Zavoda za infektivne bolesti djece, čije su sobe u potpunosti klimatizirane – kažu nam ljubazni djelatnici Klinike.

Na naš upit odgovorila je i ravnateljica Opće bolnice Šibensko-kninske županije dr. Sanja Jakelić.

– U Općoj bolnici Šibensko-kninske županije je tijekom 2018. godine završen program energetske obnove. Projekt je sufinanciran od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 20 milijuna kuna, a ostatak je financiran iz ušteda koje će bolnica ostvariti tijekom 14 godina u iznosu od 2.887.966,25 kuna godišnje. Taj projekt je obuhvatio sustav klimatizacije i grijanja u svim prostorima bolničkih odjela, Poliklinike i Upravne zgrade te praktički sada više nema prostora koji nisu obuhvaćeni sustavom hlađenja i grijanja.

Navedimo i da dio bolnica nije uopće odgovorio na naš upit. 

A što kaže znanost?

A što kaže znanost?
Instaliranje klima-uređaja omogućuje ugodan okoliš pacijentima. Također, i liječnici i sestre se bolje mogu koncentrirati na svoje zadaće. Studije pokazuju da pacijenti pokazuju brži oporavak u klimatizranim sobama, gdje im je atmosfera ugodna, nije im ni prevruće ni prehladno.

KB Dubrava: Hladimo sve

Klinička bolnica Dubrava rashlađuje oko 68.000 metara četvornih prostora iz centralnog rashladnog postrojenja, kažu nam u toj bolnici, navodeći da se na taj način hlade bolesničke sobe, zajednički prostori, apartmani, operacijske dvorane i uredi.

– U operacijskim dvoranama svježi ohlađeni zrak dodatno se filtrira sukladno propisima. Centralno rashladno postrojenje troši električnu energiju i vodu te u ovakvom tehnološkom procesu KB Dubrava, s obzirom na visoke tehničke standarde kojima raspolaže, troši i do 30 posto više energenata od drugih bolnica – stoji u njihovu odgovoru.

 

Naslovnica Hrvatska