Novosti Hrvatska

Intrigantno otkriće

CT pomogao rasvjetljavanju višestoljetnog misterija: nakon bolničke dijagnostike konačno znamo odakle je stiglo čuveno lopudsko raspelo

Intrigantno otkriće

Zlatno doba Dubrovnika, razdoblje Republike, ne prestaje iznenađivati svojim postignućima, a najnovija senzacija vezana je uz restauraciju renesansnog raspela iz bočne kapele župne crkve Gospe od Šunja na Lopudu.

Prilikom konzervatorsko-restauratorskih radova stručnjake je najprije začudila masa križa s korpusom u prirodnoj veličini – težio je tek desetak kilograma – a pravo iznenađenje uslijedilo je nakon uklanjanja premaza boje kojom je raspelo u nekoliko navrata nespretno obnavljano: snimanje na CT uređaju u dubrovačkoj bolnici pokazalo je da je unutrašnjost skulpture prazna, te da je izrađeno od neobičnog materijala.

Riječ je bila, pokazalo se, o tankim listovima prešanih kukuruznih stabljika koji su prilikom izrade nanošeni na keramički kalup! Ova je tehnologija izrade umjetnina posve neuobičajena za naše podneblje pa su restauratori krenuli u potragu za podrijetlom umjetnine.

Uništenje Asteka

U kontaktima sa španjolskim kolegama pokazalo se da je riječ o načinu izrade karakterističnom za novoosvojena područja Srednje Amerike u 16. stoljeću, odnosno vicekraljevstva Nove Španjolske, iz dijela čije je površine nastao današnji Meksiko.

– Nakon uništenja astečke države i prvih faza kristijanizacije Meksika bio je potreban velik broj sakralnih umjetnina, posebice raspela i svetačkih kipova, te su španjolski konkvistadori brzo usvajali zatečene astečke načine obrtničke izrade. Tako je nastalo i ovo lopudsko raspelo, koje je zato neobično lagano i napravljeno od biljke koje u 16. stoljeću sigurno nije bilo na Lopudu. Izrada kršćanskih skulptura astečkom tehnikom prakticirala se kratko vremensko razdoblje, dok nisu pristigli kipovi rađeni klasičnim tehnikama – objasnio je ugledni dubrovački povjesničar umjetnosti Ivan Viđen, dodavši kako je njemački restaurator Hans Dietmar Portsteffen, profesor s Instituta za restauraciju i konzervaciju u Kölnu koji sa studentima i profesorima iz više europskih zemalja godinama surađuje u restauratorskim radionicama na Lopudu, postavio i drugu zagonetku: kako je "meksičko" raspelo dospjelo u lopudsku crkvu?

– Zaključak je da bi, s obzirom na poznate lopudske pomorce koji su plovili po svim morima tadašnjega svijeta, bilo očekivano da je netko od njih to raspelo nabavio u Meksiku ili u Španjolskoj te ga donio na otok. Poznato je da su i Vice Bune (+1612.) i Miho Pracat (+1607.) surađivali sa španjolskim dvorom i putovali u Meksiko, pa ta teza ima prilično čvrsto uporište. Ovakvih je raspela u čitavome svijetu sačuvano oko stotinu, većina u Meksiku i nekoliko u Španjolskoj, a ovo je jedino takvo raspelo u Hrvatskoj, ujedno i najudaljenije od Meksika. Jedno raspelo vrlo slično lopudskome nalazi se u katedrali u meksičkome gradu Puebli – kaže Viđen.

Najveće tajne

Rekao nam je kako je u ono vrijeme bio pravi pothvat domoći se Srednje Amerike, a velike pomorske sile, Portugal, Španjolska, Engleska i Nizozemska, krile su podatke o strujama, vjetrovima i putevima kao najveće strateške tajne.

– Možemo to usporediti s čuvanjem podataka o nuklearnom naoružanju za vrijeme hladnog rata, pa se iz tog konteksta može očitati povjerenje koje su velesile imale u Dubrovčane. Vice Bune, kao kapetan i brodovlasnik, surađivao je s Napuljskim kraljevstvom, u to vrijeme usko povezanim sa španjolskim dvorom, kao savjetnik potkralja Napulja i Meksika dvije je godine proveo u "Novim Indijama šireći kršćanstvo", a moćni brodovlasnik i dobrotvor Miho Pracat također je blizak sa Španjolcima. Kapetan Kristo Martolosić nešto kasnije, u 17. stoljeću, zapovijeda španjolskim galijunima i vodi dvije ekspedicije u Srednju Ameriku. U Meksiku je od 1530. s konkvistadorima i korčulanski pomorac Vinko Paletin, kartograf i pisac koji 1541. ondje pristupa dominikanskom redu, te opisuje pretkolumbovske spomenike na Yucatanu. Svaki od njih, a posebice prva dvojica, mogli su ovo raspelo donijeti lopudskoj crkvi, ali kako nema nikakvih zapisa, za sada dolazak ovog jedinstvenog raspela ostaje misterij – zaključuje Ivan Viđen.

 

Naslovnica Hrvatska