Novosti Hrvatska

reformisti u nastajanju

Čačić savjetuje: Ne štedite, višak novca uložite u Inu

reformisti u nastajanju
Kucnuo je čas da država pred građane iziđe s novom javnom ponudom Ininih dionica pod povoljnim uvjetima - predlaže bivši potpredsjednik Vlade Radimir Čačić. U ime svojih Reformista, stranke u nastajanju, Čačić pred Vladu gura ideju o tome kako građanima željnim ulaganja omogućiti zaradu i istodobno riješiti krizu upravljanja Inom.

- Treba iskoristiti činjenicu da raste štednja građana u bankama, jer ljudi povlače novac iz nekih drugih ulaganja u štednju. Znamo da je javna ponuda 2006. za Inu, kao i ona za HT prije toga, uspjela, ne vidim zašto ne bi i sada - govori nam Čačić, ističući kako je javna ponuda izvrsna poluga i za rješenje odnosa države i mađarskog MOL-a u Ini. U rješavanju postojeće krize upravljanja Inom, vođa Reformista polazi od dva principa.

- Prvi je da država mora zadržati kontrolni paket upravljanja Inom kroz vlasništvo 25 posto plus jedna dionica zbog strateškog značenja energetike. Drugi je princip da se državni model upravljanja Inom nije pokazao kao dobar i prihvatljiv, i zato državni otkup dionica MOL-a nije dugoročno rješenje. Prema tome, od 44 posto vlasništva koliko država sada ima u Ini, ali je blokirano njezino sudjelovanje u strateškim odlukama Ine, treba zadržati 25 posto plus jednu dionicu, a onih 19 posto staviti u optjecaj za rješavanje kompletne krize upravljanja Inom - raščlanjuje svoju zamisao Radimir Čačić. On procjenjuje kako bi i za MOL bilo prihvatljivo rješenje da se dio državnog udjela u Ini stavi na tržište.

Iskušan model

- Može se i s Mađarima razgovarati o prodaji tih 19 posto, zašto ne, ako pristanu da mi s 25 posto plus jedna dionica imamo kontrolu strateških i najvažnijih odluka u Ini. Tih 19 posto možemo ponuditi građanima u javnoj ponudi, po modelu kako je već učinjeno 2006., ili nekom drugom modelu. To je sve već iskušano u nas i u svijetu, ne treba izmišljati toplu vodu - poručuje naš sugovornik.

Ako bi se model javne ponude dionica Ine iz 2006. ponovio, to bi podrazumijevalo da država odredi raspon prodajne cijene jedne dionice Ine u javnoj ponudi. Taj raspon prije osam godina iznosio je između 1400 i 1900 kuna, dok je nominalna cijena dionice Ine u to vrijeme iznosila 900 kuna.

Nakon određenog raspona cijene, država je prikupljala ponude građana i onda odredila konačnu ponudu cijene dionice Ine od 1690 kuna. U javnoj ponudi dionice Ine je kupilo 44 tisuće građana Hrvatske, a procjenjuje se da su najčešće radilo o paketu od desetak dionica po jednom sudioniku javne ponude.

Cijena 3950 kuna

Dvije godina nakon javne ponude, MOL je dao ponudu od 2800 kuna za dionicu Ine krenuvši u okrupnjavanje svog udjela u kompaniji. S obzirom na otkupnu cijenu MOL-a, na paketu od deset dionica kupljenom u javnoj ponudi, moglo se prodajom Mađarima zaraditi oko 11 tisuća kuna.

Koliko bi se moglo zaraditi u novoj javnoj ponudi, ako do nje dođe, ovisi o rasponu cijene koji bi država odredila. Jučer se na Zagrebačkoj burzi dionicom Ine trgovalo po cijeni od 3950 kuna. U svakom slučaju, nova javna ponuda morala bi kupcima jamčiti zaradu nalik onoj kakva je nuđena i prije osam godina.

Vedran Marjanovi

ć

I HAC u javnoj ponudi

Mogući kupac 19 posto Ine su i mirovinski fondovi, upozorava Radimir Čačić. Ukazuje kako “mirovinci” stalno povećavaju kapital, a istodobno im se prostor za ulaganja u Hrvatskoj sužava.

- I javna ponuda i privlačenje mirovinskih fondova mogu biti rješenje i za privatizaciju drugih javnih poduzeća, poput Hrvatskih autocesta. Uostalom, mirovinski fondovi već su prisutni u postupku monetizacije autocesta - konstatira Čačić.


Ni Rusi ni Amerikanci

Radimir Čačić skeptičan je u pogledu ulaska i ruskih i američkih ulagača u Inu, o čemu se naširoko spekulira. Rusi, procjenjuje, zbog kompletne situacije u Europi zbog sukoba u Ukrajini, nisu prihvatljivi kao suvlasnik Ine.
- Prve reakcije na tržištu ne pokazuju da postoji interes Amerikanaca za Inom. Općenito, stanje na investicijskom tržištu ne ide u prilog prodaji Ine stranom investitoru - smatra Čačić.


Štednja povećana šest milijardi kuna

Prema podacima Hrvatske narodne banke, štednja građana u bankama je u porastu. Koncem svibnja ove godine štedni i oročeni depoziti građana u bankama iznosili su 163 milijarde kuna i u odnosu na isto razdoblje lani, bili su veći za šest milijardi kuna.


Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 2FirstPrevious[1]2Last