Novosti Biznis

 uvođenje reda na domaće tržište slane delicije

Mataš već proizvodi pršute po "dalmatinskim standardima"

 uvođenje reda na domaće tržište slane delicije

Svaki pršut proizveden u pogonima tvrtke iz Jasenica jedinstven je jer ima svoj serijski broj, Ovaj proizvođač sirovinu nabavlja u Hrvatskoj, a među prvima se uskladio sa standardima koji će se tražiti za certifikat ‘Dalmatinski pršut’

Svaki pršut proizveden u pogonima tvrtke iz Jasenica jedinstven je jer ima svoj serijski broj, Ovaj proizvođač sirovinu nabavlja u Hrvatskoj, a među prvima se uskladio sa standardima koji će se tražiti za certifikat ‘Dalmatinski pršut’

Pršut, najpoznatije predjelo i delicija kojom se u Dalmaciji iskazuje najveća počast gostu, postao je, ponajprije, zbog nedostatka kvalitetne domaće sirovine i nekontroliranog uvoza, proizvod upitne kvalitete. Naime, pod imenom “dalmatinski pršut” prodaje se pršut porijeklom iz susjednih zemalja, za koji je sirovina uvezena pod sasvim drugom deklaracijom.

Takav iskošteni but se kod nas dosušuje, a potom na tržište plasira pod imenom “dalmatinski”. U tom slučaju, on na tržištu ima nižu cijenu od pršuta s kosti, proizvedenog na tradicionalan način, u suvremenim prostorijama i odgovarajućom tehnologijom.

Kada Udruga “Dalmatinski pršut” dovrši proces zaštite geografskog porijekla pršuta, svaki će pršut imati otisak sa serijskim brojem i porijeklom sirovine. Tada će se znati točan broj proizvedenih pršuta pod imenom “dalmatinski pršut”.

Zbogom svinjokolji

Procjenjuje se da naši proizvođači trenutačno proizvode oko 300 tisuća komada pršuta, a da se još oko 200 tisuća proizvodi na crno. Kako je izvoz pršuta zanemariv, jedan od osnovnih razloga udruživanja dalmatinskih proizvođača, uz zaštitu kvalitete, zajednički je nastup na inozemnom tržištu. Zbog toga mnogi proizvođači namjeravaju povećati proizvodnju.

Tvrtka “Mataš MN” iz Jasenica je među prvima proizvodnju uskladila sa svim standardima koji će se tražiti. Tvrtka je jedinstvena po tome što svaki pršut proizveden u njezinu pogonu ima svoj serijski broj i što cjelokupnu sirovinu ovaj proizvođač pršuta nabavlja u Hrvatskoj. “Mataš MN” će ove godine proizvesti oko 30 tisuća, a već sljedeće 50 tisuća komada pršuta.

 

- Poznato je da proces sušenja i zrenja dalmatinskog pršuta traje onoliko mjeseci kolika je težina sirovog buta, a to je 14 mjeseci. Zbog tako dugog proizvodnog ciklusa morate imati velike kapacitete. Kako za dvije godine planiramo proizvoditi 100 tisuća pršuta godišnje, započeli smo graditi još jedan, treći objekt za sušenje i zrenje pršuta - ističe Mladen Nekić, vlasnik i direktor tvrtke “Mataš MN”.

Što se tiče proizvodnje pršuta u domaćinstvima i klasične svinjokolje, budućnost im je upitna jer će ozbiljni proizvođači svinje uzgajati za poznatog kupca.

 - Čim se takvi ugovori potpišu, stručnjacima će biti lakše kontrolirati obradu mesa. Klanje će obavljati samo u ovlaštenim klaonicama - dodaje Nekić.

Kontroliranom uzgojem i proizvodnjom smanjit će se prodaja svinja po sajmovima. To će, uz niz drugih okolnosti, utjecati na smanjenje proizvodnje pršuta u kućnoj radinosti.

 

Kaštradina

Osim pršuta, ‘Mataš MN’ na tržište plasira dalmatinska pancetu, pečenicu, kobasicu, buđolu i plećku te velebitska salamu. Svi ovi proizvodi nositelji su oznake Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta.
- Već iduće godine,na tržište ćemo plasirati klasičnu kaštradinu, i to kao zaštićen proizvod. Proizvodnja će ovisiti o tržištu, procjenjujemo da ćemo sušiti oko 50 tona sirove kaštradine. Projekt provodimo u suradnji s Veleučilištem u Kninu, Općinom Jasenice i Ministarstvom poljoprivrede, naglašava Mladen Nekić.



Jugo bitno kao i bura

Za dalmatinski pršut je bitno mjesto gdje se on suši, a najbolje je ono gdje se miješa kontinentalna i mediteranska klima. Najkvalitetniji dalmatinski pršut dobije se u područjima gdje je jaka bura, ali manje je poznato da je za njega jednako bitno i jugo. Jugo mu donosi vlažnost i u njega unosi mirise ljekovitog, dalmatinskog bilja.

 

Naslovnica Biznis