Novosti BiH

veliko NEVRIJEME

Strašne munje parale nebo u Hercegovini i usmrtile dvije krave; Evo kako se zaštititi od te nepogode i što nikako ne smijete raditi ako želite sačuvati vlastiti život!

veliko NEVRIJEME

U grmljavinskom nevremenu i udaru groma koji se prije nekoliko dana dogodio u okolici Tomislavgrada stradale su dvije krave u vlasništvu jedne duvanjske obitelji u Ćavarovu Stanu, izvještava Tomislavcity.com.

Kako doznaje taj portal obitelj je imala samo ove dvije krave i jedno tele koje je preživjelo.

Prava je sreća da vlasnici, koji u to vrijeme svakodnevno obilaze svoje blago, nisu bili u štali.

Slavko Vujević, profesor na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, je u više navrata upozoravao na razornu moć munje:

– Jedna od osnovnih stvari u mojim predavanjima o osobnoj zaštiti od munje je da se ne smijete kupati za vrijeme olujnog nevremena, biti u čamcu i loviti ribu. Ne smijete voziti bicikl, voziti se na kamionu... Jednostavno ne smijete stršiti iznad tla. Dobro je skloniti se u duboku šumu ili ispod dalekovoda, ali ne pod osamljeno stablo ili blizu metalnog stupa.

Najopasnije je biti na vrhu brda i pod osamljenim stablom - kaže profesor i podsjeća da je prije 15-ak godina na plaži hotela "Lav" švedski državljanin poginuo od udara munje kad se sklonio ispod bora.

Prije nekoliko godina u Kaštelima je poginula djevojka koja se sklonila ispod stabla. Ljudi griješe jer ne vode računa o opasnosti. U SAD-u se čak četiri posto svih smrtnim slučajeva događa na golf terenima zbog udara munje. Razlog tomu je što ljudi ignoriraju kad se približava olujno nevrijeme, računaju da će proći, pa se sklone pod osamljeno stablo ili ostanu na terenu - kaže profesor. 

A evo što o munjama kaže Hrvatska enciklopedija. 

- Munja, naglo pražnjenje atmosferskog električnoga naboja koncentriranog u olujnim, grmljavinskim oblacima (kumulonimbusima), povezano s pojavom intenzivnoga bljeska i snažnoga zvučnog udara (→ grom). Unutar grmljavinskih oblaka električni potencijal naraste i do 3 milijuna volti pa zrak više nije dostatan izolator i nastaje izbijanje električnoga naboja unutar oblaka, prema drugom oblaku, prema okolnomu zraku ili prema tlu (jedno takvo izbijanje na svakih deset). Munja se može vidjeti i na udaljenostima do 150 km.

Najčešća je izlomljena linearna munja. Od njezina glavnog puta često se odvaja više grana. Istraživanja linearne munje ultrabrzim kamerama pokazala su da munja između oblaka i tla nastaje u nekoliko faza: svakoj munji prethodi početno, slabije pretpražnjenje, koje napreduje brzinom od približno 50 m/s i postupnom ionizacijom zraka stvara tzv. kanal munje, svjetlosni, intenzivno ugrijan (do 30 000 K) koridor promjera nekoliko centimetara

Kada kanal poveže oblak i tlo (ili dva suprotno nabijena oblaka), nastupi kroza nj u suprotnom smjeru obilno električno pražnjenje, glavni udar munje, koji češće putuje od tla (ili morske površine) prema oblaku nego obratno. Takvih je povratnih udara u jednoj munji više, prosječno dva, ali ih može biti i do 40, s vremenskim razmakom od prosječno 0,03 s.

Električni naponi između krajnjih točka munje iznose i do 100 milijuna volta; maksimalne su struje nekih munja 100 000 A, a traju od 0,1 do 0,6 s, uz temperaturu u kanalu munje višu od 20 000 K. Zbog zagrijavanja, ionizacije i disocijacije uzduž puta munje naglo se i drastično mijenja tlak zraka, što je uzrok nastanka groma. Opažene su i »tihe« munje. Munje pokazuju dvostruk razorni učinak: kod vrlo jakih struja nastaje kratkotrajno, ali vrlo jako magnetsko polje, koje daje eksplozivni efekt; struje do 500 A teku dosta dugo (s obzirom na trajanje samoga svjetlosnog efekta munje), pa uzrokuju jak toplinski učinak, koji djeluje razorno, osobito na vodiče.

Uz često zapažene oblike razgranate munje, koja udara prema tlu, pojavljuje se gdjekad i tzv. biserna munja u obliku niza od 20 do 30 svjetlosnih zrna, promjera približno 10 cm i odvojenih tamnim prostorima. Plošna munja električno je izbijanje unutar oblaka, kod kojega su osvijetljene velike površine oblaka, no sam kanal munje nije zamjetljiv. Toplinska munja pojava je munje na velikoj udaljenosti od promatrača, prevelikoj da bi se čula grmljavina; ona može biti crvene boje zbog raspršenja i apsorpcije svjetlosti u zraku. Kuglasta munja vrlo je rijetka i do danas još nerazjašnjena pojava električnoga izbijanja; pojavljuje se u obliku žute do crvene svjetleće kugle promjera 10 do 20 cm, rijetko i do 1 m, u kojoj je temperatura 4000 do 5000 °C.

Kratko se vrijeme lagano kreće i nestaje tiho ili uz prasak, ostavljajući za sobom jak miris po sumporu i nitritu. Kada se zbog povišene vlage poveća električna provodnost zraka, kao za grmljavinskih procesa, može se na istaknutim vrhovima planina, šiljcima visokih zgrada, jarbolima i stupovima pojaviti tzv. vatra sv. Ilije ili vatra sv. Elma, električno izbijanje u obliku svjetleće zelenkaste ili plavičaste korone.

Poznat je i tzv. plavi mlaz, slabi mlaz plave svjetlosti koja izbija iz vrha kumulonimbusa i diže se nepoznatim mehanizmom do visine od 40 do 50 km brzinom većom od 90 km/s, te tzv. sprajt (engl. sprite), svjetlosna pojava u mezosferi, crvenkaste do plave boje i najraznovrsnijih oblika, od velikih mjehura do oblika nalik na veliku hobotnicu, povezana sa snažnim električnim izbijanjem iz kumulonimbusa u tlo, navodi Enciklopedija.

Naslovnica BiH