Novosti BiH

Kameni đeneral

Dodikova republika slavi četničkog koljača: u Bileći podignut kip Draže Mihailovića, visok 4,5 metara!; SDP je gradske vlasti odmah kazneno prijavio, no Čovićev HDZ šuti...

Kameni đeneral

Dok civilizirani svijet obilježava 75. obljetnicu savezničkog iskrcavanja u Normandiji, u Dodikovu entitetu u BiH slavi se alternativna povijest i svečano otvaraju spomenici četničkom koljaču Draži Mihailoviću. Kad put prema Europi baš ne ide s aktualnim srpskim vođama, što ne bi priključak s civilizacijom pokušali uhvatiti s ovim historijskim gubitnikom?

Draža Mihailović visok četiri i pol metra, sav od jednog komada bijelog kamena, uz veliku je pompu svečano otkriven i "osveštan" u Bileći, gradu opjevanom po svojedobnom zatvorskom teroru velikosrpskih "pušaka i bajuneta". Da bi mu napravili mjesta, prethodno je srušen i maknut spomenik partizanskim borcima, no bilećki SUBNOR navodno nije imao ništa protiv. Sredstva za izgradnju sramote prikupljena su dragovoljnim prilozima, te je njime, tvrde ponosni gradski oci iz redova nominalnih socijaldemokrata, zaokruženo uređenje tzv. Ravnogorskog parka, započeto još 2010. godine.

Spomenik je otkrio Radomir Babić, brat svojedobnoga komandanta graničnog bataljuna bilećke četničke brigade, a počasni gost na skupu bio je i moderni vojvoda Slavko Aleksić, pod čijom su komandom u ratu devedesetih ratovale jedinice ruskih plaćenika.

Hrvatska šutnja

Otvaranje ovoga spomenika izazvalo je veliku uznemirenost u bosanskohercegovačkoj javnosti, usprkos tvrdnjama novodobnih četnika kako im je cilj okončati nacionalne podjele i Drugi svjetski rat. SDP BiH podignuo je kaznenu prijavu protiv autora spomenika i gradskih struktura Bileće zbog kaznenog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, a negodovanje zbog spomenika izrazili su priopćenjem i iz političke stranke SDA.

U vezi s Dražom dosad nije zabilježen ni najmanji izraz protesta iz Čovićeva HDZ-a BiH. Bosanskohercegovački sociolozi već i javno konstatiraju kako su Hrvati u BiH, za razliku od Hrvata iz Hrvatske, iz nekoga razloga prilično tolerantni prema četnicima.
Bilećki "kameni đeneral" svakako nije prvi spomenik Draži Mihailoviću u BiH: ravnogorski četnički pokret Republike Srpske odavno je već sličan spomen prvom četniku podigao u Brčkom. Brončani Draža je u Brčko stigao nakon što je 1997., nakon mirne reintegracije, morao biti uklonjen iz okupiranog Vukovara. Te 2003. godine su ga morali ukloniti i s Trga mira u Brčkom na temelju državnog Zakona o spomenicima i simbolima, jer za njega nije postojala suglasnost sva tri konstitutivna naroda. Našlo se, međutim, naknadno rješenje da ipak ostane u ovom napaćenom gradu: Srpska pravoslavna crkva ustupila je zemljište na pravoslavnom gradskom groblju koje nema status javne površine. Osim u Brčkom i u Bileći, Mihailović ima i spomen-česmu u Bijeljini, spomen-kompleks kod Višegrada te spomen-ploču na planini Ozren, a i veliki broj ulica diljem Republike Srpske nosi imena po slavnom vođi bradatih koljača.

Zanimljivo je kako je prije četiri godine udruga Bilećana iz Sarajeva uputila inicijativu načelniku općine Bileća da neki javni prostor u gradu nazove imenom Srđana Aleksića, Srbina iz Trebinja koji je 1993. ubijen na ulici dok je pokušavao zaštititi prijatelja Bošnjaka od naoružanih četnika. Naravno da su Dodikovi stranački kolege ovaj prijedlog ignorirali: u Bileći odavno nema muslimana koje bi se danas moglo štititi. Mihailovićev spomenik u istočnoj Hercegovini otvoren je ionako samo dan nakon što je u Prijedoru obilježen Dan bijelih traka, sjećanje na više od 3100 ubijenih u nepuna tri mjeseca, od kojih više od stotinu djece, u velikosrpskom etničkom čišćenju devedesetih.

Naslovnica BiH