Mozaik Život

Zasluge u sjeni

Za mladu Šveđanku još ima vremena: nakon što je Nobel za mir izmaknuo Greti Thunberg, svjetski mediji slažu se u presudi; 'Pošteno!'

Zasluge u sjeni

Pošteno.

Švedska klimatska aktivistkinja, 16-godišnja Greta Thunberg, usprkos tome što je bila veliki, možda najveći favorit među nominiranima, te izvrsno kotirala na kladionicama, nije dobila Nobelovu nagradu za mir. Ovogodišnji laureat je – svjetski mediji slažu se: zasluženo – Abij Ahmed Ali, premijer Federalne Demokratske Republike Etiopije, čovjek koji je između 301 nominiranih također vrijedio za jednog od favorita. On je dobar kandidat, budući da je njegov mandat imao mirotvorne učinke u zemlji i regiji, rekao je i prije dodjele profesor Peter Wallensteen, švedski stručnjak za međunarodna pitanja.

Prema objašnjenju Odbora za dodjelu nagrada, Nobelova nagrada za mir Abiju Ahmedu Aliju dodijeljena je "za njegove napore u postizanju mira i međunarodne suradnje, a posebno za odlučnu inicijativu za rješenje graničnog sukoba sa susjednom Eritrejom".

Napori i uspjesi toga mladoga čovjeka, 43-godišnjaka (rođenog 15. kolovoza 1976. godine u etiopskoj Beshashi), oko postizanja mira među dvjema zemljama istočne Afrike, jasniji su kad se zna da je etiopsko-eritrejska povijest puna sukoba, ratova i mrtvih. Prema odluci UN-a 1950. godine nekadašnja talijanska kolonija Eritreja ušla je u federaciju s Etiopijom. Desetak godina kasnije ukinuta joj je autonomija, što je značilo dugo razdoblje sukoba s pobunjeničkim snagama. Eritreja je vratila neovisnost 1993., zaokružujući razdoblje sukoba koje je uzelo stotinu tisuća života. No financijsko osamostaljenje Eritreje pogoršalo je odnose sa susjedima te uzrokovalo rat koji je trajao od 1998. do 2000. godine, i kojemu je povod bilo sporno granično područje od četiristotinjak četvornih kilometara.

Ruka pomirenja

Do postizanja mirovnog sporazuma, međutim, sukob je već brojio više od 50.000 žrtava, a neke procjene govore i o stotinu tisuća mrtvih te više od pola milijuna izbjeglica. Stalni incidenti u pograničnom području nastavili su se, povremeno prerastajući u veće oružane sukobe, no onda se stvari počinju okretati nabolje: u travnju prošle, 2018. godine, Etiopija je dobila novoga premijera, Abija Ahmeda Alija, koji je nakon dvadesetogodišnjega turbulentnog razdoblja, mnogih sukoba i velikog broja mrtvih odlučio zauzeti novi politički smjer te normalizirati i zatopliti odnose s Eritrejom.

S eritrejskim predsjednikom Isaiasom Afewerkijem, koji je prihvatio ruku pomirenja, potpisao je sporazum kojim je jedno krvavo razdoblje odnosa između dviju zemalja završilo, a krenulo novo, suradničko: granični su prijelazi otvoreni, otvorena su veleposlanstva, zemlje su povezane zračnim prometom. Na afričkom kontinentu, koji je sav u permanentnim sukobima, uglavnom kao reliktom kolonijalne prošlosti, tuđe vlasti i umjetnih podjela, to je vrlo velika stvar.

Mladi političar koji dolazi iz siromašne etiopske obitelji doživljen je zbog svega kao vizionar, reformator koji je u regiju unio optimizam i zbog čega je Antonio Guterres, glavni tajnik UN-a, nedavno rekao da je "vjetar nade zapuhao Rogom Afrike".

Berit Reiss-Andersen, čelnica Odbora za dodjelu nagrada, izjavila je da će Nobelova nagrada, koja je "priznanje i ohrabrenje", "ojačati premijera Abija u njegovu važnom radu na miru i pomirenju". Dodala je i da će "mirna, stabilna i uspješna Etiopija", inače druga afrička zemlja po broju stanovnika i najjače istočnoafričko gospodarstvo, "imati mnoge pozitivne učinke i na regiju".

Kao što su se mediji, prije objavljivanja dobitnika, pitali hoće li Greta Thunberg dobiti nagradu za mir, je li je zaslužila, te zašto jest ili nije, sad će se analizirati pitanje – zašto joj je ova nagrada izmakla.

Da je dobila najveće i najcjenjenije svjetsko priznanje za mir, bila bi najmlađa dobitnica ikad. Za ovu nagradu nominirana je još u ožujku; već tada je broj učenika koji su petkom sudjelovali u školskim štrajkovima za klimu koje je ona inicirala dosegnuo dva milijuna, u 135 zemalja. Već tada je, dakle, jedva pola godine otkako je prvi put – sama – sjela pred švedski parlament noseći transparent "Školski štrajk za klimu", formirano mišljenje da "ta mala zaslužuje Nobela".

Iz mora članaka i analiza objavljenih prije i neposredno poslije dodjele, moguće je izvući nekoliko razloga.

Mnogi su unaprijed sumnjali da će djevojčica iz Švedske dobiti nagradu smatrajući da se radi o premladoj osobi koja bi tako vrijednu nagradu dobila prebrzo u životu – nauštrb drugih zaslužnih ljudi, organizacija i društava (prošlogodišnji dobitnici Nobela za mir su Nadia Murad, pripadnica iračke jazidske manjine, seksualna robinja ISIL-ovaca koja je o tome napisala knjigu i posvetila se borbi za prava seksualno zlostavljanih žena, te Denis Mukwege Mukengere, kongoanski ginekolog angažiran na liječenju silovanih žena; s druge strane, 2007. godine Al Gore i IPCC podijelili su nagradu za mir za svoj rad koji podiže svijest o hitnosti klimatskih promjena, a od tada su emisije ugljika nastavile neometano rasti).

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Nobel Prize (@nobelprize_org) on

Uostalom, norveški povjesničar Asle Sveen rekao je da Greta jest međunarodna zvijezda koja je više od ikoga drugoga skrenula pozornost na klimatske promjene, ali da protiv nje govori to što ima tek 16 godina i da bi ga iznenadilo da ona dobije nagradu.

Zasluge u sjeni

Nekakvo prihvatljivo kompromisno rješenje bilo bi da je Greta podijelila nagradu (kao dosad najmlađa dobitnica, Pakistanka Malala Yousafzai, uz koju je dobitnik 2014. godine bio indijski aktivist za prava djece Kailash Satyarthi).

Mogući su i drugi razlozi koji dobivaju političku boju: Gretina nominacija izazvala je mnoge reakcije među klimatskim aktivistima koji upozoravaju da je prošlih godina puno drugih mladih pojedinaca širom svijeta puno postiglo boreći se za klimatsku pravdu. Novozelandski magazin "Spin Off" podsjeća da su među njima devetogodišnja Ridhima Pandey, koja je podnijela tužbu Vrhovnom sudu u Indiji protiv vlade nakon što je cijela njezina obitelj raseljena zbog poplave; Samoanka Brianna Fruean imala je 11 godina kad je (prije desetak godina), nakon razornog ciklona, osnovala samoanski ogranak 350.org, organizacije za zaštitu okoliša od klimatske krize. I mnogi drugi tinejdžeri širom svijeta, osobito u najugroženijim zajednicama bore se za klimatsku pravdu, dok starosjedilački narodi širom svijeta desetljećima vode kampanju kako bi skrenuli pozornost na krizu s kojom se naš planet suočava.

Oni su, međutim, pripadnici domorodačkih naroda, "obojeni". Njihove zasluge ostale su u sjeni sve dok se nije pojavila "mlada bjelkinja koja je odrasla u udobnosti skandinavske više srednje klase", kojoj su sva vrata i govornice na kojima se pojavila bile širom otvorene. Frustrirajuće je da se svakoga od tih aktivista u medijima često naziva "gretama" njihovih zemalja, ili se kaže da "idu njezinim stopama", iako su u mnogim slučajevima svoj klimatski aktivizam započeli mnogo prije nego što je ona započela svoj.

Njihov vlastiti identitet ugušen je opsjednutošću Europljankom, piše Spinoff u članku koji ilustrira mišljenje mnogih, uključujući i disharmonične glasove iz indijanske zajednice u SAD-u koja upravo ovih dana ugošćuje Gretu Thunberg.
Bez sumnje, Greta Thunberg je superzvijezda; ona je neustrašiva, ozbiljna, strastvena prema planetu i odlučna. Ali to su i njezini vršnjaci – svi oni zaslužuju Nobelovu nagradu, zaključuju u novozelandskom listu.

U svakom slučaju, za nju još ima vremena.

Naslovnica Život