Mozaik Život

Grad nad gradovima

U 'centar svijeta' s minimalnim troškovima: evo kako 'iskalkulirati' putovanje života za cijenu jedne prosječne plaće; 'Za iste novce možete popiti kavu na Rivi!?'

Grad nad gradovima

Dok je svijeta i vijeka, trajat će rasprave o tome koji je grad najljepši, najuzbudljiviji, najzanimljiviji... U svakoj od ovih kategorija New York će uvijek biti u užoj konkurenciji za "the best city in the World."

Da bi se Veliku jabuku "zagrizlo" kako treba, oni koji su grad posjetili više puta smatraju da u njemu treba provesti barem deset dana da bi se na miru razgledale najveće atrakcije i osjetilo bilo koje pulsira 24 sata.

Troškovi vize i prijevoza do zračne luke polaska na let preko Atlantika, plus povratna avionska karta, mogu se iskalkulirati na otprilike 4500 kuna, naravno, ako se s online rezervacijom krene pola godine prije putovanja i ako ste dovoljno strpljivi "surfati" za najpovoljnijom prilikom.

Tko je spreman potrošiti više, može bez presjedanja American Airlinesom iz dubrovačke zračne luke Čilipi za Philadelphiju, a odatle brzim vlakom za sat i pol na Manhattan, što će ga ukupno stajati oko 1500 eura u oba smjera.

S obzirom na to da se radi o turističkoj meki, tu je sve skuplje nego drugdje u Americi, ali ne do te mjere da vam se "tresu gaće", jer kad shvatite da po istim cijenama možete popiti kavu na Manhattanu i na Rivi, jasno vam je da su naši pretjerali s cijenama i da će, nastave li tako, razjuriti goste.

Uglavnom, u New Yorku napunite ruksak dnevnim potrepštinama, a džepove "plastičnim novcem" i trošite potplate uzduž i poprijeko jer se zaista ima što vidjeti. Namjerno sam savjetovao da kod sebe imate kartice, jer u online svijetu keš je relikt prošlosti, a svaku novčanicu od sto dolara trgovci razgledaju po deset minuta u strahu da ćete im podvaliti falsifikat.

Na Manhattanu uživajte, gledajte, upijajte boje, zvukove, mirise, a kupujte u outletima izvan grada i ne vraćajte se bez torbe pune "krpica" i "markica". Netom što se stubama iz utrobe glavnog kolodvora uspete na newyorški asfalt, na tren stanite i guštajte u filmskoj sceni koju je Hollywood, snimajući ovdje svoje blockbustere, svakom od nas usadio u memoriju, a onda, kud god krenuli, prema neponovljivom Time Squareu na jednu ili veličanstvenom spomeniku srušenim "blizancima" na drugu stranu – nećete pogriješiti.

U New Yorku će vam ama baš sve biti "new", i arhitektonska čuda svijeta i šarenilo ljudi, svih rasa, nacija, fizionomija, kultura. Blagopočivajući narodni pjevač Ekrem Jevrić, Sandžaklija iz New Yorka, u megahitu "Kuća poso" konstatirao je "pas do pasa, beton do betona, kroz ulice žena bataljona". Kunem se, nije lagao.

Beskućnika je 86.000

Od dvadeset milijuna ljudi, koliko ih živi na širem području New Yorka, prema podacima iz 2018. godine čak je 86.000 beskućnika!

Obično spavaju iznad "raštela" nad metroom, odakle "suklja" para koja ih grije u hladnim newyorškim noćima. Možda griješim dušu, ali čini se da dobar dio tih ljudi ima problema s alkoholom i/ili drogom i to je nerijetko razlog zbog kojega žive pod otvorenim nebom i prosjače s natpisima u rukama na komadu kartona. Najviše beskućnika u SAD-u živi u državama New York i New Jersey, a u Velikoj jabuci spas pronalaze u 290 skloništa i dnevnih centara.

S jedne strane, SAD je vodeća gospodarska sila svijeta u kojoj do posla možete za pet minuta, jer se slobodna mjesta oglašavaju na sve strane, a na izlozima često stoje oglasi za prodavače, barmere, čistačice..., međutim, toliko je puno beskućnika da ispada kako se ispod svog tog blještavila krije neviđeno siromaštvo.

Bolji poznavatelji prilika tvrde da je razlog tomu i činjenica što Amerikanci nemaju razvijenu kulturu štednje, vole se zaduživati i živjeti po sistemu od danas do sutra, pa nerijetko do pedesete godine života na leđa natovare i par hipoteka. Prva je ona koja ih stiže u vidu studentskog kredita, a druga za otplatu kuće, dok se treći kredit podiže da bi se platili troškovi liječenja ili operacije, jer tu je medicinska skrb najbolja, ali zato vjerojatno i najskuplja na svijetu.

Uostalom, i kao turisti Amerikanci uvijek prednjače po potrošnji u odnosu na druge goste, a takvo "nesmotreno" upravljanje osobnim financijama nerijetko ih zna odvesti u ćorsokak koji završava aktiviranjem hipoteke i gubitkom jedinog krova nad glavom, što se, recimo, useljenicima iz naših krajeva gotovo nikada ne događa.

Banke su u SAD-u neumoljive u naplati duga i nema tog Živog zida koji će zaustaviti deložaciju bankrotirane obitelji, i što je još gore, u javnosti će se malo tko sažaliti nad tim bešćutnim činom jer se dug, smatraju, ma kakva se nesreća dužniku ispriječila – vratiti mora. I na kraju, ali ne manje važno, prosječna cijena stana na Manhattanu je dva milijuna dolara!

Yellow cab

Digni ruku i pozovi taksi jer Manhattan je toliki da ni deset sati pješačenja njegovim širokim i dugim avenijama ne bi bilo dovoljno da ga "prošpartate" kako treba. Otok se prostire na 57 četvornih kilometara. Na njemu živi osam milijuna ljudi, sa zapadne strane omeđen je rijekom Hudson, a s desne East Riverom.

Taksi je jeftin i za desetak dolara prebacit ćete se bez problema do gradskih točaka koje morate vidjeti, a susret sa živopisnim vozačima, odreda čeljadi iz zemalja Trećeg svijeta, dodatno će vas obogatiti jer na izvještačenom engleskom pripovijedaju štorije iz onog manje glamuroznog, ali autentičnog New Yorka. Grada nad gradovima.

Šareni i golišavi Time Square

Time Square nedvojbeno je centar svijeta, jer ako je New York najvažniji grad novog doba, ovaj šareni trg koji zbog svojih blještavih reklama ne poznaje izmjenu dana i noći, srce je Velike jabuke. Koliko god bjesomučno snimali sve oko sebe, zbog izmjena bilboarda nikada nećete repetirati isti prizor, a svaki je opet nevjerojatan na svoj način.

Vele da je ovo mjesto na kojem je napravljeno i najviše selfieja, pa "svi, tu i mali Mujo." Najglamuroznije je, dakako, na ispraćaju stare, a dočeku nove godine, kada deseci tisuća ljudi strpljivo čekaju spuštanje svjetleće kristalne kugle uz koju se više od stoljeća tradicionalno ulazi u Novu godinu. Manje je poznato, ali Time Square nije samo poslovna zona i najveća turistička atrakcija na Manhattanu, to je i veliko poprište ljubitelja slobodnijeg načina života. Naime, tu su smještena "kazališta za odrasle", go-go barovi, sex-shopovi, peep-shows, pa ko voli, neka izvoli.

Jedi za dolar

Kult fast food hrane trese Ameriku. Brzi način života, velike udaljenosti, rijetki trenuci predaha od utrke za profitom..., sve vas to "sili" da umjesto obiteljskog ručka birate klopu s nogu. A prezalogajiti možete već za dolar ili dva, no ako biste ipak sjeli, pojeli nešto žlicom i natenane, ne plašite se cijena. Treba dobro razmotriti ponudu i tipovati kvalitetno, a ne preskupo, a kako su zastupljene sve kuhinje svijeta, je tvrditi da se u Americi jede loše.

Dapače, zbog činjenice da možete birati između talijanske, tajlandske, kineske ili balkanske spize, u SAD-u se jede ako ne najbolje, a onda najraznovrsnije. To da postoji ponuda za sve socijalne slojeve i jela koja se mjere u dolarima i tisućama dolara ne moramo dodatno objašnjavati. To je Amerika, zemlja nevjerojatnih mogućnosti i poslovnih šansi, ali i isto tako velikih socijalnih razlika, pa je podjednako realnost New Yorka skromni ručak u pučkoj kuhinji i jastog u Michelinovu restoranu s pet zvjezdica.

Born in the USA

Američka zastava svakoga dana i svuda, na pročeljima institucija i privatnih kuća, na majicama, kapama, hlačama... Zvjezdice kao simbol snage, moći, ali i kao brend za koji svi znaju i koji se obožava. U SAD-u nećete vidjeti potrganu zastavu, na suncu izblijedjeli barjak ili, nedajbože, na bilo koji način obeščašćeni državni stijeg. Zastavu se poštuje, do nje se drži, jednako kao i do himne koju se interpretira na svakom iole važnijem događaju. Amerikanci, bez obzira na političko opredjeljenje, naglašavaju svoj patriotizam, i makar se to nekome sa strane činilo pretjeranim iii odglumljenim, nije tako. S velikim se poštovanjem izgovara ona "born in the USA".

Pogled 'dug' 80 milja

Doći u New York, a ne snimiti grad s The Empire State Buildinga, jednako je onome kad zbog dugih redova preskočite "pentranje" na Eiffelov toranj u Parizu ili pogled iz kupole bazilike sv. Petra u Vatikanu. Sa svojih 102 kata, od 1932. do 1972. bila je to najveća zgrada na svijetu, pa premda to više nije, ostala je simbol divovskih građevina nove ere čiji vrhovi paraju nebo. S antenom je visoka točno 448,7 metara, a smještena je u najskupljoj ulici svijeta – Petoj aveniji.

Pogledu od milijun dolara ne mogu odoljeti ni domaći ni gosti, koji s vidikovca "okidaju" fotke Central Parka, Manhattana, New Jerseyja, Connecticuta. ali i Pennsylvanije i Massachusetsa. Dakle, za vedra dana mogu se vidjeti okolne države na udaljenosti od čak 80 milja! Ako vam visina nije "omiljena disciplina", možete "pariti" oči s 86. kata ili sa 102., s "otvorene palube". Koji je pogled fascinantniji, valjda ne treba objašnjavati. E, da, cijena ulaznice je 39 dolara, ali uz "New York pass" ulazite besplatno.

Dugine boje

Nakon američke zastave i Coca Cole, najdominatnije su – dugine boje. New York je očito metropola gay populacije, jer na svim stranama viju se njihovi simboli, a u mjesecu gay pridea, lipnju, nema izloga koji se nije zašarenio i ponudio rainbow kreacije.

 

Naslovnica Život