Mozaik Život

SPLITSKI TOPONIMI

'Bilo je močvarno i nestabilno...': Splićani su nas nasmijali tumačenjem značenja naziva Spinut, ne znajući da je ključna jedna - 'divljakuša'

SPLITSKI TOPONIMI

Sondiranje poznavanja značenja riječi "Spinut" ili arhaičnije "Špinut", kao i kod većine drugih kotareva, ni u tom atraktivnom dijelu Splita nadomak samog središta nije dalo bajan rezultat.

Spinut je, na znanje čitateljima, ime dobio po "spini" iliti drači; vjerojatno je taj sjeverozapadni dio grada obilovao rečenom "divljakušom", kao i nekoć daleka periferija Mertojak mirisnim grmljem mirte.

U Spinutu, pak, danas živi oko sedam i pol tisuća stanovnika, okružen je brdom Marjan, četvrtima Skalice, Dobri i Varoš, dok se sa sjeverozapada pruža Kaštelanski zaljev s brojnim lučicama, sportskim i ugostiteljskim klubovima...

Čini se, "na" Spinutu – tako se naime običava reći – ima svega osim drače! Eh, da, fali i parkirališnih mjesta...

– Ne znam što znači toponim Spinut – iskreno je priznao starosjedilac kotara Neno Kurtović, ugledni građanin i ekonomist u mirovini, na kojega smo naletjeli blizu Starog rodilišta, danas Doma zdravlja.

Polje, voda...

– Doista ne bih znao, pa nema smisla da nagađam i možda se nedajbože osramotim – mudro zbori Kurtović uz osmijeh.
Njegova kvartovska susjeda već četrdeset tri godine je Anita Dramić. Svakoga dana Anita šeće kujicu Poppy, a vezano uz značenje riječi "spinut" ima svoju teoriju.

– Je li nešto u vezi polja, vode? Znate, prije je toga bilo ovdje dosta. Bilo je i zelenila i drače, nje ima i dandanas, eno čupam je svako toliko u mom dvoru u Rendićevoj – točnom odgovoru se primakla Dramić, da bi potom fokus priče prebacila na ovovremenske kvartovske tegobe.

– Puno ljudi u nedostatku parkirnih mjesta parkira u zelenilo, tako da se često radnici "Parkova i nasada" uzalud muče! Inače oni rade dobro, uvik nešto kopaju, sade i obrezuju, ali zato bi "Čistoća" mogla malo pojačat akciju jer kotar zna bit onečišćen zbog blizine škola, mlađarija marendaje pa bace papire i tako – primjećuje Dramić, uz napomenu da tijekom održavanja izložbe pasa na Starom placu po Spinutu, gdje vlasnici odvedu životinje u šetnju, tih nekoliko ljetnih dana zna biti jako – s oproštenjem – zapišano.

Radi, a ne gradi

Još jedna dugogodišnja stanovnica Spinuta je šezdesetogodišnja Dina Ivanda, zaposlena kao kuharica u Domu umirovljenika na Lovretu.

Ona je prije trideset pet godina udajom adresu stanovanja u "splitskom Bronxu" iliti na Brdima zamijenila onom na kudikamo "gospodskijem" Spinutu. Ipak, tijekom tri i pol desetljeća nije uopće razmišljala o značenju riječi...

– Ono što pouzdano znam je da se za Spinut i Poljud kao njegov sastavni dio oduvijek govorilo "radi, a ne gradi". To je zato jer je tlo bilo močvarno, nestabilno, puno nekakvih podzemnih gibanja. Sad je li naziv "Spinut" vezan uz to, e to ne bih pouzdano znala – kazuje simpatična kuharica, koja u šali veli da u Spinutu, u Domu umirovljenika gdje radi, ima "ne jednu, nego stotinjak svekrvi", a inače živi u visokim vojnim zgradama nedaleko od čuvenog "Kineskog zida".

Posljednji nasumično izabrani ispitanik, stanovnik GK Spinut, mirno nam je, sjedeći na klupi uz pivo u parkiću, ponudio točan odgovor:

– Spinut je dobio ime po nekoj vrsti drače – glatko je ustvrdio Denis Kurtov (38), prije no što je potegao gutljaj "zidaruše", čime se u predahu na klupi solidarizirao s Mladenom Vržinom, radnikom "Parkova i nasada" na kraju smjene.

Za razliku od Vržine, koji je na Spinutu podstanar, Kurtov je sretnik koji tamo posjeduje vlastiti stan.

– Znam što znači riječ jer mi je prijateljev otac advokat, a on je to čuo od babe i dide. Nikad mi nije bilo skroz jasno zašto se izgovarao sa "Š" – priznaje stanar Rendićeve ulice i trenutno nezaposleni meštar-pizzajol.

– Kvart je inače ludilo, ma Spinut je centar, Get je periferija – domeće u polušali, uz primjedbu da je "kvadrat krešija", ali da su i dalje najsolidnije građeni stanovi oni – vojni.

Nikli na drači, a nego kako.

 

RIJEČ STRUČNJAKA

Damir Šarac: Stari splitski Rimljani zvali su ga Spinuntium


– Toponim Špinut spominje se u jednom od najstarijih poznatih isprava dalmatinskih gradova, oporuci splitskog priora Petra iz XI. stoljeća kao 'in Spinuto', a potom i u popisu zemalja samostana sv. Petra 1090. godine kao 'a Spinunti'.

Naziv dolazi od latinske riječi spina, a označava trn ili draču. Splitski Rimljani su ovaj lokalitet najvjerojatnije izgovarali kao Spinuntium.

 

Naslovnica Život