Mozaik Zdravlje

Dnevne potrebe

Bolničku spizu pacijenti opisuju kratkim 'bljak', provjerili smo kakva se hrana stvarno nudi: u splitskom KBC-u dobit ćete hrenovke i blitvu, a evo što struka misli o 'čarobnoj' hrani

Dnevne potrebe

Peti dani bolničke prehrane, održani ovih dana, privukli su veliko zanimanje stručnjaka, a svake godine se nakon ovog skupa pomiču granice u kvaliteti prehrane u našim bolnicama, što je dobra vijest za sve potencijalne pacijente.

Na bolničku prehranu žale se pacijenti u mnogim bolnicama. Kažu da je bolnička hrana "bljak", grozna, nejestiva, loše začinjena, nedovoljna, preskromna, hladna... Koliko su ove ocjene objektivne, pitali smo Evu Pavić, mag. spec. dipl. ing., sveučilišnu specijalisticu kvalitete i sigurnosti hrane i rukovoditeljicu Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb.

- Bolnice kao veliki potrošači hrane redovito pokušavaju osigurati i najbolju kvalitetu namirnica za svoje pacijente, no to nam baš uvijek ne polazi za rukom. Često smo suočeni, a vjerujem i moje kolegice i kolege iz drugih bolnica, s dostavom vrlo loših namirnica u bolničke kuhinje. Razlozi su mnogobrojni, možda najviše loše sastavljeni natječaji javne nabave koji omogućuju pojedinim dobavljačima da nam uporno dostavljaju nekvalitetnu jeftinu hranu, uglavnom iz uvoza. No, i kada sastavite relativno dobar natječaj, suočite se s dobavljačima koji ne ispunjavaju svoje ugovorene obveze u potpunosti, te nam pokušavaju progurati lošu ili neodgovarajuću hranu.

U KBC-u imate zanimljivo iskustvo uvođenjem modela tzv. "kratkog lanca opskrbe", kojim su bolesnici oduševljeni. O kakvom je modelu riječ, može li se on primijeniti i u drugim bolnicama i je li skuplji s obzirom na limitirana sredstva u zdravstvenom budžetu?

 

Upravo zbog problema s natječajima i ispunjavanjem obaveza dobavljača, KBC Zagreb predložio je pokretanje pilot-projekta s ciljem da se na odabranom uzorku dokaže gospodarska i šira društvena opravdanost primjene modela "lokalno proizvedene hrane" u bolničkoj prehrani u RH. Provođenjem pilot-projekta stekla bi se iskustva i korigirali provedbeni postupci, a time ujedno stvorili preduvjeti za širu primjenu modela „lokalno proizvedene hrane“ u bolničkoj prehrani. Kraći put transporta od mjesta proizvodnje do bolnice osigurat će veću kvalitetu namirnica, što u konačnici znači dostatnu nutritivnu vrijednost hrane, kakvu mogu imati samo svježe namirnice.

Kratki lanci opskrbe hranom nisu novost u zemljama zapadne i srednje Europe, a njihovom provedbom stvaraju se pretpostavke za podizanje razine kvalitete prehrane u institucijama javnog sektora kao što su bolnice, škole, vrtići, domovi za stare i nemoćne osobe, javne kuhinje i sl. Ovim projektom mogli bi se stvoriti uvjeti u kojima bi lokalni proizvođači hrane postali prioritet, a bolnice kao veliki potrošači mogle bi među prvima podržati domaće poljoprivrednike uz očuvanje poljoprivrednog zemljišta, radnih mjesta, lokalnog gospodarstva, smanjenje uvoza i na kraju podizanje svijesti bolesnika, osoblja i posjetitelja bolnice o podrijetlu i kvaliteti hrane.

Proveli ste postupak javne nabave voća i povrća za šest mjeseci, pri čemu niste birali najjeftinijeg dobavljača?

- Zakon o javnoj nabavi uređuje da ponuda s najnižom cijenom nije jedini kriterij prilikom odabira dobavljača, nego se vrednuje i svježina i kvaliteta hrane, kratkoća transporta i smanjivanje negativnih emisija i utjecaja na okoliš, te ambalaža od okolišu prihvatljivijih i/ili recikliranih materijala. Uglavnom nam je ponuđena sezonska hrana i domaći proizvodi. No tržište jako varira zbog vremenskih uvjeta i platežne moći dobavljača da osigura sve domaće proizvode na vrijeme. Nadam se da naši pacijenti primjećuju naš trud na poboljšanju jelovnika.

Međutim, potrebna nam je stručna suradnja i podrška ostalih bolnica koje bi ubrzo trebale i same postati dio projekta, odnosno standardnog procesa nabave hrane kroz osnivanje kratkih lanaca u opskrbi hranom ustanova iz javnog sektora. Je li model skuplji, generalno jest, ali kupovanjem loše hrane imate značajno više otpada, više muke oko pripreme i obrade hrane pa u konačnici skuplje vas dođe takva hrana nego ona koja je ubrana unutar tri dana, iz okolnog je uzgoja i domaća je, što je najvažnije. Inače, u našem bolničkom sustavu imamo sukladno standardu prijavljeno 50-ak različitih dijeta.

- Što sugerirate bolesnicima koji su svakodnevno izloženi nizu informacija o „čarobnoj“ hrani, hit dijetama i dodacima prehrani za koje se tvrdi da mogu smanjiti rizik od razvoja kroničnih nezaraznih bolesti te pomoći u liječenju?

- "Čarobna" hrana i brza rješenja ne postoje. Popularne dijete pomiču omjere (odnose) makronutrijenata, često isključuju određenu hranu ili čak cijele skupine hrane te ne omogućavaju pacijentima dugoročno pridržavanje takvog plana. Cilj je pacijentima kroz edukaciju i medicinsku nutritivnu terapiju omogućiti usvajanje pravilnih i zdravih prehrambenih navika za cijeli život. Najnovije smjernice savjetuju mediteransku dijetu kao optimalan način prehrane, odnosno takav način života.

Najzahtjevniji dio plana liječenja predstavlja određivanje što jesti i kako se pridržavati plana prehrane. Ne postoji jedan način prehrane koji odgovara svim oboljelima nego je potrebna individualna prilagodba za svakog pacijenta. Tako se smanjuje rizik od razvoja kroničnih bolesti te svakako doprinosi liječenju. Dnevne potrebe za svim makro i mikronutrijentima mogu se zadovoljiti kroz pravilnu i uravnoteženu prehranu te nema potrebe za dodacima prehrani, osim ako je utvrđen nedostatak nekog nutrijenta ili se radi o posebnim stanjima u kojima je potrebna dodatna nutritivna potpora, npr. trudnoća.

Jelovnik u KBC-u Rebro: maslinovo ulje, riba, jagode...

Dijeta bez ograničenja:
Doručak
čaj od šipka, mliječni namaz i polubijeli kruh
Ručak
krem juha od miješanog povrća
morski pas sa češnjakom i maslinovim uljem
kelj lešo i polubijeli kruh
Večera
vinski gulaš, zelena salata, polubijeli kruh
Redukcijska dijeta
Doručak
zobene pahuljice s jogurtom i borovnicama
Užina
kruška
Ručak
krem juha od povrća, file od skuša sa sezamom i blitva s bobom
Užina
jagode
Večera
žganci sa sirom, jogurt s probiotikom i banana
Dijabetička dijeta
Doručak​
žganci sa sirom, jogurt s probiotikom i jabuka
Užina
kruška
Ručak
bistra goveđa juha, oslić 'a la bakalar', zelena salata
Užina
jabuka
Večera
Pečena piletina, restani krumpir, salata od cikle
Noćni obrok
tekući jogurt
Dijeta za djecu od 4 do 6 godina
Doručak
mlijeko, tost, šunka, maslac, puter štangica
Užina
jagode
Ručak
krem juha od miješanog povrća, škarpina lešo s maslinovim uljem, pire krumpir, zelena salata, polubijeli kruh
Užina
pita s višnjama
Večera
kukuruzni žganci sa sirom i vrhnjem i acidofilno mlijeko
Mediteranska dijeta
Doručak
zobene pahuljice s jogurtom i borovnicama
Užina
kivi
Ručak
krem juha od miješanog povrća, filet skuše sa sezamom, blitva lešo, polubijeli kruh
Užina
jabuka
Večera
Žganci sa sirom, tekući jogurt i banana

Jelovnik u KBC-u Split: Marmelada, hrenovke, blitva

Dijeta bez ograničenja
Doručak
bijeli kruh i namaz - maslac i marmelada (ili maslo, ili komad sira)
Ručak
juha od kosti
punjena paprika i pire krumpir
Večera
blitva s krumpirom i tvrdo kuhano jaje (ili trapist sir)
Dijabetička dijeta
Doručak
240 ml mlijeka, kruh sa šunkom (ili jaje ili hrenovka ili svježi sir)
Ručak
juneći pirjani odrezak, tjestenina i salata
Večera
kuhana junetina, pire krumpir, umak od rajčice i salata
Redukcijska dijeta
(ista kao i dijabetička uz smanjeni unos kalorija, a ponekad se ova dijeta posebno prilagođava bolesnicima koji imaju ulkus ili neku drugu specifičnu bolest koja traži posebnu prehranu)
Dijeta za djecu od 4 do 7 godina
Doručak
bijela kava, kruh s namazom od maslaca i marmelade (ili hrenovka)
Ručak
isti kao i kod standardne dijete, samo sa smanjenim brojem kalorija
Večera
Blitva s krumpirom (ili tikvice s krumpirom) i tvrdo kuhano jaje (ili sir)
Mediteranska dijeta
U KBC-u Split nemaju posebnu mediteransku dijetu, jer je zapravo standardna dijeta bez ograničenja i dijabetička dijeta zapravo kreirana tako da preferira mediteranske sezonske namirnice i ribu začinjenu maslinovim uljem

Za dijabetičare - manje ugljikohidratne hrane

Glavna tema ovogodišnjeg skupa bila je prehrana kod šećerne bolesti.
Pravilna prehrana je, uz redovitu tjelesnu aktivnost, važan dio prevencije i liječenja, bilo da se radi o osobi koja boluje od šećerne bolesti tipa 1 ili tipa 2. Pristup oboljelom trebao bi biti multidisciplinaran s individualno prilagođenom medicinskom nutritivnom terapijom u skladu s najnovijim preporukama. Rezultati studija pokazali su da individualno prilagođena prehrana pozitivno utječe na regulaciju glikemije, doprinosi smanjenju HbA1c za oko 1 do 2 posto te u kombinaciji s ostalim sastavnicama dodatno poboljšava klinički i metabolički ishod. Nove smjernice za liječenje oboljelih od šećerne bolesti uključivat će drukčiju preraspodjelu jedinica iz svih šest skupina namirnica s naglaskom na smanjenje dosadašnje preporučene količine ugljikohidratne hrane te uvođenje više hrane koja je izvor kvalitetnih masnoća i proteina, iznosi mr. Pavić.

 

Naslovnica Zdravlje