Mozaik Gastro

zeleni ponedjeljak

Vjeko Šoškić: Vegetarijanska hrana uveseljava i srce, a ne samo želudac

zeleni ponedjeljak

Nikada se nisam zamarao mislima hoćemo li uspjeti ili ne, odnosno kakve će biti reakcije drugih ljudi, jer smo jednostavno radili, baš kao što to činimo i danas, ono što volimo i osjećamo – kaže nam Vjeko Šoškić, pionir vegetarijanskog ugostiteljstva u Splitu, koji ovim vodama, zajedno sa suprugom Mijom, uspješno brazdi već 12 godina.

Njihova “Makrovega” registrirana je 2003. godine najprije kao udruga, a nešto kasnije i kao restoran, dok je prije nekoliko godina otvoren zdravljak “Up Cafe” postao nezaobilazno mjesto za mnoge studente, poslovne ljude, ali i umirovljenike koji žele na brzinu prigristi nešto ukusno, a zdravo.

Tijekom svih tih godina ipak su se, tvrdi Vjeko, mijenjali trendovi i uvjerenja o tome što je to zdravo, zdravije, najpoželjnije.

Tako su se i sami u početku dosta oslanjali na makrobiotiku, dok se danas populacija zainteresirana za zdravu prehranu više okreće veganstvu i sirovoj hrani, te želi u prehrani sve više namirnica koje popularno zovemo superhrana, poput konoplje, chia sjemenki, maca praha ili goji bobica...

– Osobno ne favoriziram ni jedan pravac u odnosu na drugi jer nema odgovora koji bi vrijedio jednako za svakog čovjeka i njegove potrebe. U ovom trenutku, na primjer, ja naginjem veganskoj prehrani jer je intuitivno doživljavam kao idealnu, prvenstveno zbog njezine lakoće.

Raw food, pak, predstavlja pravi kvantni skok u gastronomiji, ali zahtijeva i jako puno vremena, primjerice oko 20 sati za pripremu jestive sirove pizze. Ipak, svatko treba sam iskušavati za sebe; za nekoga će najbolja opcija biti vegetarijanstvo, za drugoga veganstvo, za trećega makrobiotika ili sirovojedstvo, ili možda neka kombinacija navedenog. No, s bilo koje strane da zagrizeš kolač, on će biti sladak – zaključuje naš sugovornik.

On je već 25 godina vegetarijanac, a vjerojatno se, kao većina ljudi, za bezmesnu prehranu odlučio zbog suosjećajnosti prema životinjama.

– Jednostavno nisam mogao vidjeti druga živa bića kao hranu koja me gleda s tanjura – kaže Vjeko, te napominje kako ga i danas neki ljudi znaju pitati kako izdržava bez mesa.

– Ne znam kako bih izdržao drugačije – kaže im on, uz napomenu da vegetarijanska hrana uveseljava i srce, a ne samo želudac.

Za razliku od stereotipne predodžbe o vegetarijancima kao ispijenim, koštunjavim ljudima gandhijevskog tipa, koji zaneseno egzistiraju negdje između svjetova, Vjeko je aktivno posvećen sportu, pa onih dva sata dnevno koliko provodi u teretani na treninzima visokog intenziteta ne možete ne primijetiti još iz daljine.

– U teretani vježbam mišiće, a za bilijarskim stolom glavu – kroz smijeh nam priznaje.

No, nije on jedini vege sportaš u obitelji. I njegov sin Luka (16) svakodnevno trenira tenis te u svojoj dobnoj skupini ulazi u sam vrh domaćih tenisača.

Četiri principa

– Ljudi se ne bi trebali bojati podizati svoju djecu na vegetarijanskoj prehrani. Naša kći (17, op.a.) i sin od rođenja jedu isključivo veganska, odnosno vegetarijanska jela, i izrasli su u svakom pogledu u zdrave mlade ljude – poručuje Vjeko.

Svijest o važnosti zdrave vegetarijanske prehrane među Splićanima se, smatra, dosta izmijenila.

– Ljudi sve više počinju shvaćati da nas hrana definira ne samo na fizičkoj, nego i na intelektualnoj, emocionalnoj i duhovnoj razini. Te promjene jesu suptilne, ali svakako se osjećaju – napominje on.

Vjekina filozofija kuhanja, pak, može stati u četiri riječi: prirodno, brzo, ukusno i lijepo.

– Konvencionalna prehrana ljude očito dovodi do bolesti, stoga je najbolje birati namirnice iz organskog uzgoja, kada je to moguće. Netko će možda reći da je takva hrana skuplja, ali u konačnici gledano zapravo i nije jer, nažalost, kod konvencionalne prehrane u mnogim slučajevima cijeni proizvoda treba dodati i cijenu lijeka.

Stoga se više isplati birati zdrave proizvode koji nisu genetski modificirani, te koji su uzgajani bez pesticida i ostale štetne kemije. Za mene, ni pripremanje jela ne smije trajati dugo, jer se u suprotnom izgubi čar uživanja, a konačni proizvod treba biti i jeziku i oku ugodan – kazao nam je, dok nas je u svome domu ugostio upravo takvim ručkom.

Za glavno jelo pripremio nam je tofu curry, vegansku inačicu indijskog jela panir curry. U biti, radi se o sojinu siru u aromatičnoj šalši s mnoštvom začina. Upravo oni jelu daju egzotičan, ali vrlo primamljiv okus kojim biste lako mogli impresionirati goste.

– Začine ipak treba dozirati umjereno da se ne prekrije izvorni okus namirnica pa onda uopće ne znate što jedete. Smisao je začina da samo naglase okus i strukturu namirnica, nipošto da ih prekriju – napominje Vjeko.

Kod ovog jela najprije se na laganoj vatri kratko prže začini u obliku sjemenki (npr. gorušica, anis, ajowan, koromač, piskavica…), a ako nekome smeta mnoštvo sjemenki u curryju, može ih se lako procijediti te ostaviti samo aromatizirano ulje, a tek poslije, za vrijeme kuhanja, dodaju se začini u prahu (na primjer čili, kumin, cimet, kardamom, klinčići, curry, muškat itd.).

Naravno, nije potrebno dodati sve ove začine, njihove su kombinacije brojne i ovise o osobnim preferencijama, no curry je obavezan, barem ako jelo želite nazvati “tofu curry”. Inače, ovo bi se jelo ubrzo trebalo naći i u svakodnevnoj ponudi u “Up cafeu”, pa ako ste lijeni sami kuhati, navratite tamo i iskušajte ga ravno iz Vjekine teće.

SINIŠA JOVIĆ. FOTO: NIKOLA VILIĆ, CROPIX

Tofu curry (Tofu u aromatičnoj šalši)



Sastojci:

- 300 grama svježeg tofua
- sojin umak
- ulje
- kapula
- mrkva
- tikvica
- paprika
- pasirana rajčica
- sol
- smeđi šećer
- anis
- ajowan
- gorušica
- koromač
- kajenski papar
- mješavina začina garam masalla
- curry
- zeleni sušeni začini

Priprema:

Svježi tofu narežite na kockice od oko 2 x 2 cm, marinirajte ih u sojinu umaku pa ih popržite na malo ulja dok komadići ne dobiju "koricu" te ostavite sa strane.

Na ulju popržite začine u sjemenu (po prstohvat svakoga: anis, ajowan, gorušica, koromač). Dodajte nasjeckanu po jednu kapulu, mrkvu, tikvicu i papriku te sve pirjajte.

Prelijte pasiranom rajčicom, posolite i pošećerite te dodajte zelene začine, malo kajenskog papra, mješavinu začina poznatu kao garam masalla i žličicu curryja. Sve prokuhajte 10-ak minuta te na kraju dodajte prethodno mariniran i popržen tofu. Kuhajte još nekoliko minuta.

Raita (Ljetna salata od krastavca u sojinu jogurtu)

Sastojci:

- dva svježa krastavca
- sojin jogurt
- sol
- kim u prahu
- korijander
- klice alfa alfa

Priprema:

Jedan krastavac sitno naribajte, drugi nasjeckajte na komade. Pomiješajte sa sojinim jogurtom te začinite s malo soli, korijandrom i kimom u prahu. Po vrhu pospite klicama za dekoraciju.

Lassy (Ljetni osvježavajući napitak od sojina jogurta i voća)

Sastojci:

- dvije breskve
- dvije marelice
- sojin jogurt
- voda
- zaslađivač po želji

Priprema:

Očistite breskve i marelice (skinite im koru i izvadite košticu) te ih sa sojinim jogurtom izmiksajte u blenderu. Dodajte malo vode kako bi se dobila idealna gustoća, ali pazite da napitak ostane gust i pjenast.

Ako vam ne bude dovoljno slatko, dodajte malo agavina ili javorova sirupa ili meda. Umjesto bresaka i marelica, može se koristiti i drugo voće, na primjer banane, jagode, dinja, mango…

Čoko konoplja:



Sastojci (za 20-ak kuglica):

- 200 g konopljinih sjemenki (oguljenih)
- 200 g tamne čokolade
- 4 žlice javorova sirupa (ili 4 žlice meda)
- 1 vanilin-šećer
- 2 žlice kokosova maslaca (bez mirisa)
- 1 velika žlica konoplje u prahu
- 1 velika žlica maca praha

Priprema:

Rastopite čokoladu na pari. Dodajte sve ostale sastojke. Dobro promiješajte. Oblikujte kuglice te ih uvaljajte u sjemenke konoplje i stavite ih u hladnjak da se stegnu.

Naslovnica Gastro