Mišljenja Uvik kontra

Uvik kontra

Damir Šarac

Damir Šarac: Gdje ispari deset milijuna kuna godišnje? U što je to uloženo? U Podrume sigurno nije...

Zbrka neviđena
Split je konačno dobio Dioklecijanove podrume, crno na bijelo

Mnogima nije jasno kako su to supstrukcije Dioklecijanove palače, popularno nazivane Podrumi, a nekad Carev rov, najveći antički natkriveni prostor na svijetu nakon rimskog Domus Aurea, postali gradski, kad je grad oduvijek raspolagao njima?! Kerum je čak u kameru izjavio kako se "Dioklecijanova palača daje gradu, a ona je njegova".

Dakle, nitko ništa ne razumije. Nije ni čudo s našim zakonima. Kako je, naime, to država pomoću lanjskih izmjena zakona Podrume "prepustila" Splitu? Tako što su Podrumi – kao – bili državni, premda pravno nisu ni postojali!

Glupo se pitati kako je to moguće kad je u ovoj državi i s ovim zakonima sve moguće. Na koncu, ta se građevina pogrešno i naziva Podrumima jer ona ustvari i nije sasvim ispod razine tla, više je prizemna, zamišljena da "u zraku" drži dio palače namijenjen carevim privatnim prostorijama.

Probuši pod i čučni!

Kad su se izbjegli Salonitanci uz dozvolu bizantskog cara naselili u Dioklecijanovu palaču s čije je sjeverne strane bilo još starije naselja Spalatum, podijelili su se u tri skupine; južni, rezidencijalni dio i četiri velike kule na kantunima utvrde naselili su najbogatiji, salonitanski patriciji, u dvanaest manjih stražarskih kula uselio se srednji sloj, dok se sirotinja smjestila u podrume.

Što je bilo sa sjevernim dijelom, nekadašnjim vojnim dijelom, nije poznato iz povijesnih izvora, u njima su možda stanovale ovce i tovari, osnovna mehanizacija poljoprivredne industrije tog doba.

Kako se neuhvatljiva sudbina i socijalni status stanovnika mijenjao, u podrumima nije ostao nitko, a od srednjeg vijeka velike prostorije počinju se zatrpavati otpadom i fekalijama, što je oznaka visokog standarda života, naime, malo je tko u to doba imao zahod u kući kao srednjovjekovni Splićani. Trebalo je samo probužati pod i čučnuti. U tome dobro pognojenom pitaru grad je izrastao u Cvit Mediterana.

Prvi put se kroz gnojišće provukla staza u devetnaestom stoljeću kad je gradonačelnik Bajamonti otvorio komunikaciju između Vestibula i Južnih vrata, a prava arheološka istraživanja započela su pedesetih godina dvadesetog stoljeća. Dolje su, u gnoju, pronađene nove građevinske strukture iz preddioklecijanova vremena (još čvrstih dokaza o Splitu prije Palače), ali su sinule i nove spoznaje o upotrebi prostorija.

U istočnom dijelu supstrukcija otkriveni su temelji zidova građevine iz ranocarskog razdoblja, konstruktivni i dekorativni arhitektonski elementi, ostaci kultnog mjesta nimfeuma, nalaz mramorne menze iz Dioklecijanova tinela, a u zapadnom dijelu podrumskih prostorija otkriveni su bunari iz preddioklecijanova vremena, drvene grede u funkciji privremene konstrukcije oplate svoda, te ostaci ranosrednjovjekovnog turnja za proizvodnju ulja i vina. Zapadne dvorane podruma otvorene su za javnost 1959. godine, dok je istočni dio otvoren tek 1996. godine.

Zbrka neviđena

Premda Podrume obilaze svi koji dođu u Split, a riječ je o stotinama tisuća posjetitelja, nije baš da se možemo ponositi njihovim stanjem. Na mnogim mjestima prodire vlaga i voda iz kuća iznad, bolje i ne promisliti što još, čista voda sigurno nije, događalo se da s plafona padne konstruktivni materijal, za većih kiša prostorije poplave, a sve zajedno nekako izgleda baš jadno.

Da ne spominjemo nikad začepljenu bužu u istočnom dijelu nad kojim se prostire najjadniji dio splitske povijesne jezgre, zlosretni Jugoistočni kvadrant.

Kućama koje su građene na svodovima Podruma nije bilo moguće učvrstiti temelje, a možete misliti o kakvim se "temeljima" radi jer bi prethodno trebalo raditi ispod, a to – nije bilo moguće. Zbrka neviđena.

Prije donošenja Zakona o dopunama i izmjenama Zakona o zaštiti i očuvanju povijesnih dobara ugovor o koncesiji bilo je nemoguće sastaviti jer nitko, pa ni država, nije mogao pokazati vlasnički list ili katastarski izvod nad Podrumima. I zato se kolokvijalno može kazati kako je konačno Split dobio Dioklecijanove podrume, crno na bijelo.

Naravno da se sada postavlja pitanje gdje su novci od ulaznica za 300 tisuća posjetitelja godišnje koliko ih se bilježi u Podrumima, a to je lijepih deset milijuna kuna na godinu! U što je to uloženo? U Podrume sigurno nije.

Prilikom potpisivanja "darovnice" Podruma gradonačelnik Andro Krstulović Opara otkrio je kako gradske službe zadnjih mjeseci "užurbano rade na povlačenju značajnih financijskih sredstava za očuvanje, obnovu i održavanje ovog značajnog spomenika."

Poznavajući "užurbanost" gradskih službi, mogli bi se ipak zapitati; a zbog čega se najprije ne uloži ono što imamo (ili ipak više nemamo), dakle milijune koje Podrumi zarađuju od ulaznice. Deset milijuna godišnje. Sasvim dovoljno za početak.

Naslovnica Uvik kontra

VIŠE IZ RUBRIKE