Kultura Kultura

Od konclogora do oskarovskog govora

Producent Branko Lustig bio je jedini hrvatski filmaš koji se mogao pohvaliti da je radio sa Stevenom Spielbergom i Ridleyjem Scottom i da je s njima dijelio pozornicu na svečanosti prestižnih Oscara

Od konclogora do oskarovskog govora

Nakon uspješne 20-godišnje karijere u Hollywoodu, Lustig se 2008. vratio u Zagreb. Postao je predsjednik Festivala tolerancije – Festivala židovskog filma i proglašen je počasnim građaninom Zagreba

Dug je put od Auschwitza do ove pozornice. Želim zahvaliti svima koji su mi pomogli da dođem ovako daleko. Ljudi su umirali ispred mojih očiju u konclogorima. Njihove zadnje riječi bile su “budi svjedok mog umorstva, reci svijetu kako sam umro, pamti”. Nadam se da sam ispunio dužnost prema nevinim žrtvama holokausta. Hvala što ste dali priznanje ovom filmu...

Tako je glasio govor Branka Lustiga (1932.-2019.) nakon što je 1994., na 66. dodjeli nagrada američke Akademije, primio Oscara za producenturu Spielbergove ratne drame “Schindlerova lista”. Dovoljno je još jednom poslušati ovaj govor i pogledati snimku dodjele zlatnih kipića da se pojmi koliko Lustig ostaje zabilježen u analima hrvatske kinematografije. Tko se od domaćih filmaša može pohvaliti da je radio film sa Spielbergom i, k tome, dijelio s njim pozornicu na svečanosti prestižnih Oscara.

Doista, Lustig je prevalio dug put u svakom smislu. Od konclogora do Oscara. Od Hrvatske do Hollywooda. Proživio je užase holokausta i u konclogoru izgubio dio bližnjih, zamalo i umro. Težio je svega 30 kilograma kad je izišao iz logora. Upravo je njegovo iskustvo i sjećanje oblikovalo “Schindlerovu listu”, prvi od čak dva filma za koje je kao producent dobio Oscara, ali i Zlatni globus. Drugi je povijesni spektakl “Gladijator” (2000.) u režiji još jednog redatelja prve hollywoodske lige Ridleyja Scotta.

Lustigov hollywoodski uspjeh, za domaće pojmove još uvijek nenadmašen, nije se dogodio preko noći. Pekao je zanat u domaćoj kinematografiji, radeći u Jadran filmu sredinom pedesetih, nakon što je diplomirao glumu na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Prvi film na kojem je radio bio je “Ne okreći se, sine” (1956.) Branka Bauera.

Nakon toga su uslijedili također Bauerovi “Samo ljudi”, Bulajićeva “Kozara”... Do sredine sedamdesetih i “Seljačke bune” Vatroslava Mimice već je dogurao do statusa menadžera produkcije. Manje od dekade poslije, bio je supervizor produkcije na američkom filmu “Sophiein izbor” (1982.) Alana J. Pakule s Meryl Streep, koji se snimao kod nas te je radio i na seriji “Vjetrovi rata” (1983.) s Robertom Mitchumom.

U Ameriku odlazi 1988. i tamo producira seriju “Drug Wars: Camarena Story”, za što dobiva nagradu Emmy, koju je podijelio s izvršnim producentom Michaelom Mannom (“Poroci Miamija”), budućim redateljem “Posljednjeg Mohikanca i “Vrućine”. Prvi film koji je producirao u Americi bio je SF akcijski triler “Wedlock” (1991.) s Rutgerom Hauerom, svojedobno jako popularan u ovdašnjim videotekama.

Tu negdje je upoznao Spielberga i ostalo je povijest koju će netko s ovih prostora teško ispisati kao što ju je ispisao Lustig. Imao je dobar njuh za dobar film i(li) hit. Surađivao je na produkciji “Sveca” s Valom Kilmerom i Radom Šerberdžijom te iste godine producirao prvi akcijski spektakl Spielbergove kompanije DreamWorks “Mirotvorac” s Georgeom Clooneyjem i Nicole Kidman, zatim i “Gladijatora”. Oscarom nagrađeni film bio je prvi u nizu hitova producenta Lustiga i redatelja Scotta. Uslijedili su, u rasponu od 2001. do 2007., “Hannibal”, “Pad crnog jastreba”, “Kraljevstvo nebesko”, “Dobra godina” i “Američki gangster”.

Nakon uspješne 20-godišnje karijere u Hollywoodu, Lustig se 2008. vratio u Zagreb i zatvorio krug. Postao je predsjednik Festivala tolerancije – Festivala židovskog filma i proglašen je počasnim građaninom Zagreba za izniman doprinos promicanju vrijednosti demokratskog društva, filmske umjetnosti i kulture razumijevanja među različitima. •

Kozara, Gladijator, Mirotvorac...

Hollywood
– ‘Schindlerova lista’ (1993.)
– ‘Mirotvorac’ (1997.)
– ‘Gladijator’ (2000.)
– ‘Hannibal’ (2001.)
– ‘Pad crnog jastreba’ (2001.)
– ‘Kraljevstvo nebesko’ (2005.)
– ‘Dobra godina’ (2006.)
– ‘Američki gangster’ (2007.)

Jugoslavija
– ‘Ne okreći se, sine’ (1956.)
– ‘Samo ljudi’ (1957.)
– ‘Kozara’ (1962.)
– ‘Pogled u zjenicu sunca’ (1966.)
– ‘Timon’ (1973.)
– ‘Seljačka buna’ (1975.)

Naslovnica Kultura