Kultura Kultura

kritički stav

Rambo Amadeus na otvaranju izložbe u Splitu: Čak 30 posto ljudi manje se školuje u sredinama koje imaju razvijen turizam. Pogledajmo Nizozemsku i Dansku, nemaju ništa osim pijeska...

kritički stav
Izložena su 24 umjetnička rada kontra turizma kakvog živimo na našoj obali Jadrana
Izložena su 24 umjetnička rada kontra turizma kakvog živimo na našoj obali Jadrana

Svatko ima neki svoj stav o turizmu u Dalmaciji otkako je posljednjih godina doživio "boom", no ne uspijevaju ga svi (umjetnički) artikulirati kao što su to napravili autori na skupnoj izložbi otvorenoj večeras u splitskoj Staroj gradskoj vijećnici.

Izložba "Turizam na rubu pameti" umjetnički i društveno angažirano promišlja turizam u više-manje svim likovnim tehnikama, i to promišljanje seli s ove strane radova, među posjetitelje, ostavljajući im dosta toga za razmišljanje.

- Ovom izložbom nastojali smo pružiti otpor svijetu koji smo sami stvorili, a koji nas želi uništiti. Imamo 24 rada, od nekakve dokumentacije performansa, preko videoinstalacija, do ulja na platnu i grafika.

Nismo se pri odabiru vodili nikakvim izvedbenim tehnikama nego umjetnicima koji već imaju izgrađen izrazito kritički stav prema turizmu – rekao nam je Hrvoje Cokarić, koautor koncepta i postava uz Vanju Pagara.

Jedan od izloženih radova je i rad Antonija Pušića, poznatijeg pod umjetničkim (glazbenim) imenom Rambo Amadeus.

- Rambo se sa svojim radom odlično uklapa u izložbu. On je jedan žestoki borac protiv turizma koji mi sada poznajemo i živimo i jedan od ljudi koji široj javnosti ukazuje na bitnost samoodrživosti održivog razvoja – kazao je Cokarić.

- Odlika nerazvijenih sredina je u tome da jako teško pronalaze mjeru u bilo čemu što rade. Od crnogorskog do dalmatinskog primorja turizam nema svoju pravu mjeru nego je prepušten stihiji.

Kod vas se to možda čak i manje vidi jer imate više obale. Kod nas je sve stisnuto i ogroman je pritisak planske gradnje koja korak po korak devastira obalu, tj. ono što je najljepše na toj obali, a to je priroda i sami pristup moru.

Tih prvih 10-15 metara od mora se malo po malo privatiziraju i tu se grade sad i hoteli i marine. Glavni štos s marinama je što one jesu marine, ali u njihovom centru su ogromni stambeni hotelski kompleksi koji postaju vlasništvo nekog drugog – govori nam Rambo, tj. Pušić.

- Nevjerojatan je taj odlazak iz krajnosti u krajnosti u kojem se jedno društvo koje se busa u prsa da je slobodarsko na kraju bavi uslužnom tercijarnom djelatnošću.

Dobili smo fenomen koji se u Europi zove fenomen zlatnih plaža. Ispitivanjem je metodološki dokazano da se 30 posto ljudi manje školuje u sredinama koje imaju razvijen turizam.

I te sredine, budući da srednjoročno i dugoročno postaju prosječno manje od sredina koje nisu turističke destinacije, ostaju bez dodatne vrijednosti koja dolazi kao posljedica znanja.

Pogledajmo dvije najbogatije zemlje Europe, Nizozemsku i Dansku. Nemaju ništa osim pijeska, međutim imaju veliko znanje i svojim znanjem su postale najbogatije – dodao je Pušić i pripremio zaključak na temu.

- Akutna stvar i kod vas i kod nas je uzurpacija tog prvog pojasa obale i, naravno, kruzeri. Oni na jedan vrlo agresivan način prije svega enormno zagađuju more i zrak.

Druga stvar jest da kad dođu u neki grad, tipa kod nas u Kotor, taj grad prestane funkcionirati. Grad praktično od njih ima samo to što začepe toalete. Kad 5000-6000 turista dođe s broda u gradsku jezgru gdje stanuje 3000 ljudi, to nije turizam, to je kaos.

Naslovnica Kultura