Kultura Kultura

dah svijeta u umjetničkom paviljonu

Slike i poneka skulptura glasovitog Alexandera Caldera u Zagrebu će dočekati novu godinu, hoćete li biti s njima?

dah svijeta u umjetničkom paviljonu

Za izložbu koja se u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu može pogledati do 5. siječnja radove su posudili najznačajniji europski muzeji i galerije

Alexander Calder, kao predstavnik kinetičke i apstraktne umjetnosti, ubraja se među najznačajnije kipare prošlog stoljeća, a njegovi mobili i stabili danas su prepoznatljivi diljem svijeta i može ih se vidjeti u mnogobrojnim europskim i svjetskim muzejima, kao i na javnim površinama brojnih gradova.

Od 26. rujna Umjetnički paviljon u sklopu svojeg ciklusa "Najveći kipari 20. stoljeća" postavlja njegovu izložbu koja, uz skulpture, donosi i pedesetak slika, a sve pod nazivom "Magija skulpturalnog pokreta".

Izložba u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu ostaje otvorena sve do 5. siječnja iduće godine i prva je u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe koja predstavlja dio opusa ovog, u povijesti moderne umjetnosti iznimno važnog kipara, jednog od najvažnijih inovatora u skulpturi prošloga stoljeća. Calder nije prvi umjetnik koji je "pokrenuo" skulpturu. Učinili su to prije njega u svojim djelima i Marcel Duchamp i Aleksandr Rodčenko i Naum Gabo, ali Calder je, recimo to tako, bio najtemeljitiji i najdosljedniji u eksperimentiranju. Potpuno je bio predan istraživanju pokreta u skulpturi te je tome posvetio gotovo cijelu svoju umjetničku karijeru dajući suvremenoj umjetnosti pokretljivost.

– Ono što razlikuje mobile i stabile jest snaga: dok stabili djeluju moćno i snažno, dominirajući prostorom u kojemu se nalaze, ili na kojemu se nalaze ako je riječ o eksterijerima, poput divova, mobili su, istovremeno, nježni i fragilni – kaže Jasminka Poklečki Stošić, ravnateljica Umjetničkog paviljona. – Ono što ih pak povezuje jest kipareva inspiracija u njihovu stvaranju – nadahnjivao se u kreaciji i jednih i drugih zoomorfnim i biomorfnim oblicima iz prirode. Još je jedna spona koja ih povezuje: ona kojom se autor bavio velikim dijelom svojega života – pokret.

Dok je pokret kod mobila očigledan, jer kiparu u stvaranju potonjih skulptura namjera i jest bila da se pokreću, stabili, istovremeno, izgledaju kao čvrsto "usidrene", statične skulpture. Istina je, međutim, drukčija – i kod njih je prisutan pokret jer oni impliciraju pokret pozivajući posjetitelja u muzeju, ili promatrača na javnoj površini, da prođe kroz njih, da ih obiđe uokolo, da ih promotri sa svih strana. Upravo tim kretnjama, kretnjama gledatelja, nastaje pokret i kod stabila – zaključuje Jasminka Poklečki Stošić, autorica izložbe, izbora djela i likovnog postava.

– Calder montira, uranja, potiče nas na skok u svoje prostore koji iščekuju da postanemo akrobati, funambuli na pisti njegovih nogara – kaže o umjetnikovu djelu Olivier Kaeppelin, povjesničar umjetnosti i direktor Fundacije Maeght. – Nogara Zemlje koja se svakoga dana vrti, svakoga jutra budi i odlazi na počinak, hraneći dnevne radnje noćnim snovima.

Nikad se ne boji tmine jer je uvjeren da nema postojanja bez promatranja zvijezda. Calder udiše ritam, sretnu ambiciju koja mu omogućava da i dalje utjelovljuje san o nekome zaigranom i nepredvidivom Svemu. Kao što svatko zna, to Sve je izgubljeno, a jedini pomirljivi totalitet koji Calder iskustveno doživljava totalitet je kratkog, dokučivog trena ispunjenosti, uzbudljive i tajanstvene ispunjenosti kretanjem koje ovaj umjetnik održava živim u svojem slikarstvu – dodaje Kaeppelin.

Za zagrebačku izložbu radove su posudili najznačajniji europski muzeji i galerije, Centre Georges Pompidou iz Pariza, Tate Modern iz Londona, Ludwig Museum iz Kölna, danski Louisiana Museum, francuski Fondation Maeght, talijanski Peggy Guggenheim Collection i mnogi drugi.

Naslovnica Kultura