Kultura Kultura

iz čilea s ljubavlju

Poznati čileanski pisac hrvatskih korijena Antonio Skármeta na promociji hrvatskog prijevoda svoje knjige priča u Santiagu 

iz čilea s ljubavlju

Na promociji koju je organiziralo hrvatsko veleposlanstvo bilo je riječi o nastanku pripovjedaka kojima je zajednička nit vodilja motiv putovanja, kao i o važnosti hrvatskih korijena za Skármetino književno stvaralaštvo

U srijedu je u Santiagu u Čileu, u zgradi Fundación Cultural de Providencia, održano predstavljanje prijevoda na hrvatski jezik posljednjeg književnog ostvarenja istaknutog čileanskog pisca hrvatskog podrijetla Antonija Skármete, zbirke kratkih priča "Sloboda kretanja".

Predstavljanje je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Čileu, a knjigu koja je na španjolskom pod naslovom "Libertad de movimiento" izišla 2015. godine u izdavačkoj kući Sudamericana, na hrvatski je prevela hrvatska hispanistica Marta Tomić. Zbirku sastavljenu od jedanaest pripovjedaka u hrvatskom izdanju objavio je u veljači ove godine Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku.

Književnu večer uvodnim obraćanjem otvorila je hrvatska veleposlanica u Čileu Mira Martinec. Razgovor s Antonijom Skármetom, dobitnikom prestižne čileanske Državne nagrade za knjiženost 2014., vodila je prevoditeljica i doktorandica hispanoameričke književnosti na Čileanskom papinskom katoličkom sveučilištu u Santiagu Marta Tomić.

U razgovoru s književnikom, rođenim 1940. godine u Antofagasti, bilo je riječi o poticaju i nastanku ovih pripovjedaka, kojima je zajednička nit vodilja motiv putovanja, odlaska, progona u druge zemlje, o važnosti hrvatskih korijena za Skármetino književno stvaralaštvo. Govorilo se i o crticama iz piščeva života u inozemstvu, o osjećajima koji ga danas vežu uz Hrvatsku, a ponajprije uz Brač, otok s kojeg su mu se baka i djed početkom 20. stoljeća zaputili u Čile.

Na kraju razgovora autor i prevoditeljica na španjolskom i hrvatskom jeziku pročitali su kratki isječak iz priče "Iskrica" (Chispas), jedne od pripovijetki iz novoobjavljene zbirke u Hrvatskoj, koja je, kako pisac sam priznaje, njegova najdraža.

Književna večer, na kojoj su se okupili brojni pripadnici hrvatske zajednice u Santiagu, završena je izvedbom nekoliko skladbi na akustičnoj gitari čileanskog skladatelja i glazbenika Franca Ferrere, također hrvatskog podrijetla. M. T.

Naslovnica Kultura