Kultura Kultura

Od Zavojana do Himalaja

Stipe Božić ni sa 68 godina ne prestaje sanjati himalajske snove: Koja je vrijednost penjanja? Ja mislim da su to priče. Davno kada nas ne bude više, ostat će naše priče

Od Zavojana do Himalaja

Četrdeset godina od ostvarenja svog sna o usponu na najviši vrh svijeta, Stipe Božić i dalje se vraća tom snu i još uvijek živi svoj san. Tom nekadašnjem dječaku iz Zavojana kojem je vrh sv. Mihovil u djetinjstvu bio predmet divljenja, mjesto bajki i nadnaravnih bića, nedavno je objavljena knjiga 'San o Everestu', a u Zavodu HAZU u Splitu, u sklopu Knjige Mediterana, održao je i predavanje o svojim snovima i pothvatima.

Te 1979. godine Stipe Božić bio je 85. čovjek kojem je uspjelo popeti se na vrh Everesta, na 8.848 metara nadmorske visine, a bio je član skupine od 24 alpinista iz Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine te, uz Vladimira Dadu Mesarića, prvi Hrvat na 'krovu svijeta'..

Za uspon na vrh Everesta s najteže, zapadne strane prije četiri desetljeća tada 28-godišnjem Stipi Božiću trebalo je 45 dana, a 750 nosača je 22 dana nosilo 18 tona opreme do logora na 5.350 metara nadmorske visine.

Gostujući na Knjizi Mediterana Božić je opisao pripreme za uspon prije 40 godina kada nije bilo današnje opreme, te govorio i o gubitku svog prijatelja šerpe Ang Phua koji je tijekom silaska s planine skliznuo i nije preživio pad. Stipe Božić se drugi put na vrh popeo 1989. po jugoistočnom grebenu, kao član makedonske ekspedicije kada je izgubio i prijatelja Dmitra Ilievskog. Treći put je bio na Everestu 1996. Sir Edmund Hillary i nepalski šerpa Tenzing Norgay prvi su se popeli na Everest 1953., kad je Stipe Božić imao tek dvije godine. U posljednjih šest decenija koliko se ljudi već penju na Everest, vrh svijeta uspjelo je osvojiti više tisuća njih, život je izgubilo 287 penjača, a samo ove sezone 11 alpinista je poginulo.

- Polovica mojih bliskih prijatelja koji su se penjali sa mnom više nije ovdje. Ostali su na planini. No, nije cilj popeti se, cilj je i vratiti se, a većina smrtnih slučajeva dogodi se upravo na povratku … Treba se vratiti – ispričao je Božić.

Nakon svog prvog suočavanja sa smrti prijatelja, kaže Stipe Božić, bio slomljen, mislio je da se nikada više neće vratiti na Himalaju, no ipak učinio je to još dva puta.

- Koja je vrijednost penjanja? Ja mislim da su to priče. Davno kada nas ne bude više, ostat će naše priče. Nadam se da će tako i moje priče ostati - ispričao je Stipe Božić koji ni sa 68 godina ne prestaje sanjati himalajske snove.

Da njegove priče itekako imaju smisla, pokazao je život. Mahom objavljivane u Slobodnoj Dalmaciji, dokazale su koliko je on, osim ostaloga, i izvrstan putopisac i snimatelj, zbog čega mu je "Slobodna" ove godine uručila i nagradu za životno djelo za novinarstvo koja nosi ime Joška Kulušića, legendarnog glavnog urednika našeg lista. Dugogodišnju čvrstu vezu Stipe Božića i naše novine nadahnuto je posvjedočio i Mijo Grabovac, urednik knjige 'San o Everestu' koja je izišla u nakladi 'Slobodne Dalmacije'.

Naslovnica Kultura