Kultura Kultura

večeras 24. izdanje smotre neovisnog filma

Split Film Festival bavi se migrantima, seksualnošću, položajem žena i ostalim najvrućim problemima suvremenog svijeta

večeras 24. izdanje smotre neovisnog filma

Danas je društveni angažman na filmu i u umjetnosti skoro pa neizbježan te je većina kulturnih manifestacija kojima je cilj prikazivanje tih djela sama po sebi društveno angažirana.

Nemam ni trenutka vremena, nema poziranja, samo radna slika – rekao nam je Branko Karabatić, direktor Split Film Festivala, kad smo dogovarali intervju i fotkanje za "Slobodnu" par dana prije početka 24. izdanja najstarije međunarodne filmske manifestacije u Hrvatskoj.

STFF počinje večeras i gužva je očekivano velika, kao i uvijek pred početak bilo kojeg (filmskog) festivala, no Karabatića smo, naravno, uspjeli tradicionalno intervjuirati i fotografirati.

Za početak skrećemo pažnju da se, nakon prošlogodišnjeg listopadskog "eksperimenta", STFF vratio u klasični rujanski termin, kao da su "posljednji dani ljeta" ipak pristaliji za ovaj festival.

No, Karabatić podsjeća da je prvi festival održan u listopadu 1996., te da je termin često mijenjan; dvije godine održavao se i u lipnju.

- Treba uživati u svakom godišnjem dobu – poručuje direktor STFF-a.

Upalo nam je i u oko da ovogodišnje izdanje nema neku zvučnu tematsku parolu s egidom tipa "Otpor kapitalizmu i populizmu" ili "(Okrutna) stvarnost><virtualna (stvarnost)".

- Nema svake godine festivalske teme. Kvalitetni izbor filmova ove nas je godine iznenadio svojom raznolikošću, tako da smo odlučili ne obuzdavati ga jednom temom nego vidjeti kako djeluje na više razina – kaže Karabatić.

Svejedno, STFF je još uvijekdruštveno i politički angažiran te problematizira boljke društva današnjice. Je li se taj diskurs očekuje od filmskog festivala po "defaultu", pitamo.  

- Svakako je dobro kad se festivali aktivno dotiču društvenih tema, no svaki festival ima pravo na svoj identitet, ma čime se on bavio, i to je sasvim u redu.

Danas je ionako društveni angažman skoro pa neizbježan, kako na filmu, tako i u umjetnosti općenito, pa je većina kulturnih manifestacija kojima je cilj prikazivanje tih djela u jednu ruku i sama po sebi društveno angažirana – smatra direktor STFF-a.  

Uz migrantske krize i ljudska prava ("Ostali"), pitanja spola i seksualnosti ("X&Y"), osobne slobode pojedinca ("Crveni falus")..., ove godine je u fokusu i položaj žena koji tematizira film otvaranja ("The Third Woman"). STFF kao da prati i #MeToo pokret.  

- Ovogodišnje izdanje je možda definiranije što se tiče društvenog angažmana, ali to je čisto posljedica činjenice da ta nastojanja sad imaju ime.

To nikako nije novost za festival, festival se već godinama bavi svim novim, neuobičajenim, nezastupljenim, eksperimentalnim; što je izvrsna platforma za kreativce s društveno korisnim ciljem.

Cjelokupni program Splitskog filmskog festivala potiče prijeko potrebnu diskusiju o problemima na koje nailazimo u današnjem društvu, baveći se temama poput položaja žena u društvu, migrantskih kriza, spola i seksualnosti, ljudskih prava, osobne slobode pojedinca te sve većeg utjecaja razvoja tehnologije na kvalitetu života – precizira Karabatić i nastavlja.

- Ovogodišnja selekcija filmova donosi radove autora koji kroz vješto i inovativno korištenje filmskog jezika šire horizonte u raznim smjerovima, približavajući nam priče o socijalno osjetljivim, ranjivim i marginaliziranim skupinama i pojedincima, sugerirajući nam da se zapitamo što znači živjeti, preživjeti i sustavno preživljavati u društvu čija se pravila na jednoj strani svijeta mijenjaju iz dana u dan, a na drugoj stagniraju i tvrdoglavo se bore s promjenom.

Položaj žena u društvu vrlo je zahtjevna tema jer mnogi uopće ne razumiju koncept spolne (ne)jednakosti, kod nas pogotovo.

Često ljudima nije jasno što to ne valja kod položaja žena u društvu, što ukazuje na to koliko su ti problemi duboko ukorijenjeni u podsvijest društva.

Treba ih strpljivo rješavati prvenstveno kroz edukaciju i rasvjetljavanje, a STFF to neminovno čini kroz svoju selekciju filmova – govori Karabatić.

Zanima nas koliko direktor STFF-a prati politiku/kretanja u svijetu neovisno o filmu i sam film neovisno o festivalu, kao i to kad je zadnji put bio u kinu, recimo "Karamanu" i "Kinoteci" te svrati li koji put u multipleks?

- Sasvim dovoljno. Nedavno. “Broadway” je bio prvi multipleks u Splitu, a festival se jedne davne godine održavao baš tamo.

Bilo je kritika na taj (iznuđeni) potez direkcije festivala, nije se uzimalo u obzir da se “Kinoteka” renovirala, a da je dvorana u tadašnjem Muzeju revolucije (današnja Galerija) uništena, te da je bila ostala samo jedna dvorana za projekcije. Tada nismo imali izbora, ali se u multipleks festival više nije vraćao – podsjetio se Karabatić.

STFF se dotiče i suodnosa razvoja tehnologije i kvalitete života, a tu je i predavanje Helen de Witt o "online streamingu" i njegovu utjecaju.

- “Online streaming”, kao i mnoge tehnološke inovacije, neminovno pretiču uobičajene prakse zbog svoje pojednostavljenosti; Netflix i slični servisi stvorili su jednu potpuno novu dimenziju filmske industrije.

Promjene u tom smislu polako su sve vidljivije, no pitanje je u kojem će se smjeru razvijati. Hoće li streaming potpuno istisnuti odlazak u kino ili će transformirati tu tradiciju? Helen de Witt će nam svakako reći nešto više o tome – najavljuje direktor STFF-a.

Dosta hrvatskih filmaša, možda nikad više, predstavit će svoje filmove na 24. STFF-u, od "Zagrebačkog ekvinocija" i "Posljednjih dana ljeta" nadalje... Interesira nas kako Karabatić osobno ocijenjuje kvantitetu i kvalitetu recentne hrvatske kinematografije.

- Hrvatski se film sve više razvija i prepoznaje se njegova kvaliteta, što mi je vrlo drago vidjeti i sudjelovati u tom procesu. Moramo naglasiti da ponovno prikazujemo filmove koji nisu prikazani u Splitu.

Svi hrvatski filmovi prikazani na festivalu, iz svih programa, konkuriraju za filmsku nagradu Ivan Martinac – veli Karabatić.

Ove godine direktor STFF-a gostuje "uživo" na HTV-u u prvoj ovosezonskoj "Kulturi s nogu". Znači li to da je STFF napokon prepoznat i od "kontinentalnih" medija?

- Ne bih se složio s tom tvrdnjom. Nekoć je ekipa HRT-a snimala tri-četiri kronike pojedinog izdanja, da ne nabrajam sva pojavljivanja na hrvatskoj dalekovidnici.

Postoji nemali broj ljudi koji itekako cijene Splitski filmski festival, u inozemstvu također. Problem je to što se festivalu oduzima, ionako mizerna, financijska potpora iz godine u godinu, a svatko zna da je vrlo teško raditi bez podrške. Bez obzira na to, festival se uporno trudi fokusirati na kvalitetu sadržaja – ističe Karabatić.

Ovo je 24. izdanje festivala koji, dakle, traje skoro pa četvrt stoljeća. Pitanje za kraj intervjua: je li vrijeme za podvlačenje neke crte i sumiranje ili ćete to ostaviti za iduću godinu?

- Slijedeći, 25. jubilarni Splitski filmski festival će sve reći.

Naslovnica Kultura