Kultura Kultura

LONDONSKA IZLOŽBA GODINE

Autoportreti Luciana Freuda za ljubitelje umjetnosti življi su i intrigantniji od Brexita i Borisa Johnsona. Uz izložbu izlazi i prvi dio slikareve biografije, djelo prijatelja Williama Feavera

LONDONSKA IZLOŽBA GODINE

Freud je, 'koliko se zna', imao 14-ero djece, premda se govori i o puno većem broju potomaka. Spekulira se da je Freud s velikim brojem žena i ljubavnica ukupno na svijet donio čak 40 sinova i kćeri. Sve ih je podjednako ignorirao tijekom života, a i u oporuciSve slike Luciana Freuda, kako portreti, tako i autoportreti koji će biti izloženi u Kraljevskoj akademiji, nastajale su polako, i po više godina. Na nedovršenoj, posljednjoj slici, uostalom, radio je četiri godine i tko zna kad bi je završio da smrt nije bila brža

Idućeg mjeseca, 27. listopada, londonska Kraljevska akademija umjetnosti postavlja veliku izložbu radova Luciana Freuda te prvi put na jednome mjestu okuplja isključivo autoportrete ovog osebujnog slikara kojeg povjesničari umjetnosti smatraju jednim od najvećih umjetnika prošloga stoljeća.

Istodobno, očekuje se izlazak i prvog dijela biografije Luciana Freuda, koju je napisao njegov dugogodišnji prijatelj William Feaver, koja uskoro kreće u prodaju pod naslovom "Životi Luciana Freuda: Mladost" i koja obuhvaća život umjetnika od rođenja 1922. pa do 1968. kad, po Feaveru, završavaju Freudove "nemirne mlade godine".

Feaver se s Freudom družio desetljećima, a tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća svoje je intervjue s umjetnikom snimao, a kasnije je nastavio bilježiti i svakodnevne telefonske razgovore s Freudom, koji je umro 2011. u dobi od 88 godina. Freud je imao samo jedan uvjet - nije želio da knjiga iziđe za njegova života. Svoju biografiju je, sebi svojstvenom ekscentričnim sebeljubljem, radije smatrao romanom premda se Feaver, pišu kritičari koji su knjigu već pročitali, držao podalje od izmišljanja detalja o prvih 46 godina života Luciana Freuda.

Istina, knjigu zanimljivom čine i priče o Freudu, nastale u krugu kojim se kretao taj slikar, tračevi i spekulacije, kao i bizarni podaci o njegovu seksualnom životu. Freud je, naime, "koliko se zna", imao 14-ero djece, premda se govori i o puno većem broju potomaka. Spekulira se da je Freud s velikim brojem žena i ljubavnica ukupno na svijet donio čak 40 sinova i kćeri. Sve ih je podjednako ignorirao tijekom života, a i u oporuci.

Bogatstvo od 96 milijuna funti, što se smatra najvećom ostavštinom nekog britanskog slikara ikad, rasporedio je između svog dugogodišnjeg asistenta Davida Dawsona, kojega je i naslikao u svom posljednjem nedovršenom djelu "Portret lovačkog psa", odvjetnice Diane Rawstron i jedne jedine od svojih kćeri, Rose Pearce.

Jedan od njegovih sinova, također umjetnik, Paul McAdam Freud, najmlađi od četvero djece koje je Lucian Freud imao s modnom kreatoricom Katherine Margaret McAdam, osporio je očevu oporuku, ali je na sudu izgubio parnicu.

"Moj otac doista nije bio očinski materijal", kazao je svojedobno Paul Freud, koji je slavnog oca prvi put u životu vidio kad je imao 24 godine.

"Bio je tajnovit i čudan lik. Zapravo je zastrašujuće znati da netko može biti u tolikoj mjeri otvoreno sebičan. Za većinu članova naše obitelji njegovi su stavovi ostali neshvatljivi i nedopustivi", kazao je Paul McAdam Freud.
I on sam, međutim, ima četvero djece, od kojih većinu uopće ne viđa pa se na neki način "prokletstvo Freudovih" provlači već duže od stotinu godina.

Na početku, naime, bijaše Freud - Sigmund Freud, slavni utemeljitelj psihoanalize, djed slavnog slikara čija će izložba autoportreta biti izložena u Royal Academy of Arts sve do kraja siječnja iduće godine. Uostalom, upravo ovih dana obilježava se i 80 godina od smrti kontroverznog, obožavanog i osporavanog psihijatra, pa se na određeni način može kazati da je ovo godina Freudovih na europskoj društvenoj sceni.

One godine kad je Lucian Freud rođen u Berlinu, njegov je djed dobio rak grla, koji će ga na kraju i usmrtiti. Lucianov otac, Austrijanac, arhitekt Ernst L. Freud i majka Lucie Brasch, povjesničarka umjetnosti, Njemica, izabrali su Berlin gdje su se i upoznali kao mjesto gdje će živjeti. A živjeli su životom koji su i inače vodili dobrostojeći Židovi toga doba.

Ured Ernsta Freuda bio je uspješan, zahvaljujući brojnim narudžbama uglavnom bogatih liječnika koji su gradili nove kuće u stilu art decoa. Dakako, već te 1922. godine Albert Einstein naslutio je zlo koje se sprema. Upravo te godine kad je Lucian rođen zapisao je u pismu svojoj sestri: "Dolaze za nas ekonomski i politički mračna vremena", napisao je 43-godišnji Einstein, čekajući u Kielu ukrcaj na brod za Japan.

Bilo je to deset godina prije negoli će Adolf Hitler doći na vlast, no Freudovi, ni Sigmund u Beču, ni Ernst u Berlinu, nisu imali pronicljivost jednog Alberta Einsteina. Ernst Freud, njegova žena i djeca emigrirat će u London tek 1933., a stari Freud, Sigmund, u London će doći još kasnije, 1938., godinu dana prije smrti.

One iste godine kad je rođen Lucian, Sigmund Freud je objavio svoju knjigu "Ja i Ono", u kojoj je predstavio svoju revolucionarnu teoriju o strukturi ličnosti. U toj knjizi Freud je pokušao objasniti model ljudske psihe gdje je usporedio um sa santom leda tvrdeći da je um, baš kao i najveći dio sante leda, ispod površine, skriven i nesvjesan, dok onaj mali, tek vidljivi dio iznad površine čini svjesno.

Danas, gotovo stoljeće nakon smrti Sigmunda Freuda, možda najčešća asocijacija na njegovo ime čini njegova podjela ličnosti na tri strukture: id, ego i superego. Id predstavlja nesvjesni - i najveći! - dio ličnosti u kojem su smješteni svi biološki nagoni, a vodi ga načelo zadovoljstva i ugode.

Danas teoretičari koji se bave pokušajem "dešifriranja" uma njegova unuka Luciana, tvrde da je ovaj slikar jednostavno ostao u zoni ida, u zoni egocentrizma, bešćutnosti, erotizma bez ograda, okrutnosti bez razloga i animalnog ugađanja samome sebi. Također, dok je Sigmund Freud vezu umjetnosti i zone podsvjesnoga nastojao pojasniti na primjeru Leonarda Da Vincija te tvrdio da je umjetnost na određeni način nadomjestak za potrebe podsvjesnoga, dotle je njegov unuk i umjetnost i divlju, opasnu energiju koja, po teoriji njegova djeda, izvire iz podsvijesti, živio otvoreno, s podjednakom strašću.

Sigmund Freud sakupljao je egipatsku umjetnost, te je prilikom emigracije iz Beča uz pomoć tadašnjeg ravnatelja Egipatskog odjela Kunsthistorisches muzeja uspio prenijeti male antičke figurice i drugu građu u London. Lucien Freud od djeda je dobio knjigu o egipatskoj umjetnosti u vrijeme faraona Eknatona, koja mu je bila izvor inspiracije i stajala kraj kreveta, što je i dokumentirao slikom mrtve prirode s jastukom.

Za staroga Freuda, Eknaton je bio neobično inspirativan - upravo je u knjizi "Mojsije i monoteizam" na primjeru ovoga faraona plasirao teoriju da je Mojsije bio Egipćanin, a ne Židov. Dakako, ta je teorija i među Židovima, ali i znatno šire, izazvala kontroverze.

Mladi Freud promijenio je više prestižnih škola i fakulteta nakon dolaska na tlo Velike Britanije, među kojima i Central School of Art i Goldsmiths’ College u Londonu, gdje je redom odustajao sam ili bivao izbačen. Unatoč stalnim promjenama studija, stekao je reputaciju karizmatičnog talenta. Nakon raznih studija dobiva narudžbu da ilustrira knjigu poema Nicholasa Moora "The Glass Tower" za urednika Tambitmuttu sa Sri Lanke. Zatim slijedi njegova prva samostalna izložba naslovljena "The Painter’s Room" u poznatoj Alex Reid & Lefevre Gallery 1944., u dobi od svega 22 godine.

Djeluje kao član neformalne grupe američkih umjetnika, koja je kasnije nazvana Londonska škola. Radi se umjetnicima koji su se družili i radili u figurativnom stilu, među njima su Francis Bacon, Frank Auerbach, Michael Anrews, Leon Kossoff, Ron Kitaj i drugi. Imao je studio u sumnjivom dijelu Paddingtona, istovremeno uživao u visokom društvu i provodio vrijeme među skitnicama, polusvijetom, "društvenim i tjelesnim nakazama", s radničkom klasom. Freud je u to vrijeme predavao na Slade School of Fine Art u Londonu i oženio se Kitty Garman, kćerkom kipara Jacoba Epsteina s kojom je imao dvoje djece, Annie i Annabel, s brak im je završio nakon četiri godine.

Zatim je bio u kratkom braku s Caroline Blackwood, spisateljicom i nasljednicom carstva Guinnessa pivovara. Bili su u braku pet godina i nisu imali djece.

Njegov su život nakon toga označile ljubavne veze s brojnim ženama, te još brojnija djeca. Sa spisateljicom Bernardine Coverley imao je zatim dvije kćeri, Bellu, modnu dizajnericu te Esther, spisateljicu. Petero djece imao je s nekadašnjom učenicom iz Slade School of Fine Art, Suzy Boyt - Alexandera, Rose, Isobel, Susie i Kai. Veza sa slikaricom Celiom Paul dovela je na svijet sina Franka.

Modna dizajnerica Katherine McAdam rodila mu je četvero djece... Iako se čini da mu namjera nije bila nanijeti patnju svojoj djeci, njegova ignorancija je bila bolna. Neki su otkrili da ga mogu upoznati jedino ako mu poziraju, te su unutar zidova studija pokušavali privući njegovu pažnju, slikarsku, ali ne i roditeljsku. Uostalom, morali su šutke nepomično ležati ili sjediti pred licem svog oca, pozirajući i po stotine sati. To je bila cijena "druženja" s ocem.

Freudova majka - po kojoj je i dobio ime - pozirala mu je za seriju slika ranih sedamdesetih godina, nakon što je postala udovica. Nakon muževe smrti pokušala se ubiti, predoziravši se lijekovima. Freud je izjavio, a William Feaver zabilježio u najnovijoj biografiji slikara, kako mu se činilo da ju je samo njihov odnos dok je pozirala držao na životu. Svako bi jutro sin došao po nju i vodio je u slastičarnicu Sagne na kavu i kolače, i zatim bi je satima slikao, prikazavši na slikama majčino propadanje na vrlo uznemirujući način no, slike golih tijela Freudovih kćeri ispruženih na sofama uznemiruju još i više.

Jedna od kćeri, Rose Boyt, ispričala je kako je teško ostvarivala odnos s ocem te uvidjela kako je jedini način da provodi s njim vrijeme ako mu pozira satima u studiju.

Freud je karijeru započeo ranim autoportretom nastalim za vrijeme rata 1943. godine, a život i rad završava slikom koja je ostala u njegovu studiju u trenutku njegove smrti. Slika prikazuje Davida Dawsona sa psom Elijem, a naslovljena je "Portrait of a Hound". Sve slike Luciana Freuda, kako portreti, tako i autoportreti koji će biti izloženi u Kraljevskoj akademiji, nastajale su polako, i po više godina. Na nedovršenoj, posljednjoj slici, uostalom, radio je četiri godine i tko zna kad bi je završio da smrt nije bila brža.

Stari Freud, Sigmund, svojedobno je kazao: "Veliko pitanje na koje nisam bio kadar odgovoriti, usprkos višedesetljetnom istraživanju ženske psihe, glasi - što žene zapravo žele?" Sudeći prema iskustvu njegova unuka, žene su željele - Luciana Freuda. Danas ga, osam godina nakon smrti, još uvijek žele svi, pogotovo bogati kolekcionari. Lani je jedno njegovo platno u aukcijskoj kući Sotheby’s u Londonu prodano za 22,5 milijuna funti, a vjerojatno najveću kolekciju njegovih slika ima Roman Abramovič.

Naslovnica Kultura