Kultura Kultura

HRVATSKI PREDSTAVNIK ZA ZLATNI KIPIĆ

'Malome' neće biti nimalo lako, ali kako god prošao, njegova kandidatura za Oscara potvrđuje mali pomak hrvatske kinematografije prema žanrovskom filmu

HRVATSKI PREDSTAVNIK ZA ZLATNI KIPIĆ
Lao krimić koji je gledao Scorseseove 'gangsteraje' i 'Privedite osumnjičene', 'Mali' je prvi žanrovski (ili bar žanrovskiji) hrvatski film koji je postao kandidat za Oscara.

Točno deset godina nakon "Kenjca", redatelj Antonio Nuić i producent Boris T. Matić imaju još jednog hrvatskog kandidata za američkog Oscara u kategoriji "stranog" filma.

To je kriminalistička drama "Mali", svojevrsni nastavak omnibusa "Seks, piće i krvoproliće" u kojem također glume Franjo Dijak, Rakan Rushaidat, Hrvoje Kečkeš i Bojan Navojec.

"Mali" je pobjednik Pulskog filmskog festivala 2018. godine i dobitnik nagrade kritičara Oktavijan, a odabran je u konkrenciji od deset domaćih filmova i odnio je pobjedu natpolovičnom većinom u drugom krugu na tajnom glasovanju 15 članova komisije Hrvatskog društva filmskih djelatnika.

U konkurenciji su još bili "Lada Kamenski" Marka Šantića i Sare Hribar, "Koja je ovo država" Vinka Brešana, "Aleksi" Barbare Vekarić, "Posljednji Srbin u Hrvatskoj" Predraga Ličine, omnibus "Duboki rezovi" Dubravke Turić, Filipa Mojzeša i Filipa Peruzovića, "Za ona dobra stara vremena" Eduarda Galića, "Moj dida je pao s Marsa" Dražena Žarkovića i Marine Andree Škop te čak dva filma produktivnog Anđela Jurkasa - "Do kraja smrti" i "Happy End: Glup i gluplji 3".

Nuićev film je (u) ovoj konkurenciji doista bio superioran i jedini pravi konkurenti su mu bili "Lada Kamenski" i "Koja je ovo država", eventualno "Aleksi". Kandidatura "Malog" je, dakle, opravdana, pa i vrijednija nego se na prvi pogled može činiti.

Naime, kao krimić koji je gledao Scorseseove "gangsteraje" i "Privedite osumnjičene", "Mali" je prvi žanrovski (ili bar žanrovskiji) hrvatski film koji je postao kandidat za Oscara.

U devedesetima su to bile isključivo ratno intonirane drame poput "Priče iz Hrvatske", "Kontese Dore", "Vukovar se vraća kući", "Ispranih", "Transatlantika" i "Crvene prašine", eventualno animirani filmovi kao "Čudnovate zgode šegrta Hlapića".

I u kandidaturi od 2000. do 2009. i "Kenjca" su, izuzev "Maršala", dominirale drame, mahom (po)ratnog karaktera – "Kraljica noći", "Fine mrtve djevojke", "Svjedoci", "Duga mračna noć", "Ta divna splitska noć", "Libertas", "Armin", "Ničiji sin".

Posljednjih deset godina, pak, od "Kenjca" naovamo, prednost su imali tzv. festivalski filmovi poput "Zvizdana", "S one strane" i "Ne gledaj mi u pijat".

Naravno, kandidaturu su opet ponijele i drame ("Ljudožder vegetarijanac", "Halimin put"), ali i populistički humoristični filmovi ("Sedamdeset i dva dana", "Kauboji", "Osmi povjerenik"), a najbliže žanrovskom filmu došli su "Crnci".

Hoće li Nuićev uradak ući u uži prednominacijski izbor za 92. dodjelu Oscara, tempiranu za 9. veljače 2020. u Los Angelesu, znat ćemo u prosincu, dok će konačni izbor pet nominiranih filmova biti poznat 13. siječnja.

Realno, neće mu biti nimalo lako. No, kako god prošao, kandidatura "Malog" potvrđuje mali pomak hrvatske kinematografije prema žanrovskom filmu.

Naslovnica Kultura