Dalmacija Split

Ima li nade?

Sve nas manje ima tu: Splićani sve češće postaju Solinjani, Kaštelani, Dugopoljci... Analizirali smo zašto se pod Marjanom bilježe negativni trendovi

Ima li nade?

Iako je Split proteklih godina doživio svojevrsni procvat, ponajprije na valu uspješnih turističkih rezultata, demografska slika grada zabrinjavajuće je negativna, uz negativan prirodni prirast zabilježen je i nepovoljan migracijski saldo, a i projekcije za budućnost su također u minusu.

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, grad pod Marjanom koji je prema popisu iz 2011. brojio 178.102 stanovnika, danas broji 171.281 građanina, što je oko 7000 ljudi manje ili 3,83 posto. Na prvi pogled tu bismo činjenicu vjerojatno mogli pripisali preskupim kvadratima za mlade obitelji i logičnim posljedicama loše planiranog turističkog rasta, no ono što dodatno zabrinjava jest činjenica kako veći gradovi na obali, recimo Zadar i Dubrovnik, u istom razdoblju - rastu.

Zadar ima 75.200 stanovnika što znači da je u odnosu na 2011. u porastu za 0,18 posto. Dubrovnik broji 44.149 stanovnika, čime je ostvario rast od čak 3,6 posto.

U Splitu je od 2011. do 2017. živorođeno 11.062 djece, dok je umrlo 13.167 stanovnika, što nas dovodi do negativnog prirodnog prirasta od 2105 ljudi. Kada se uzme u obzir odseljeno i doseljeno stanovništvo u istom razdoblju, opet imamo negativan trend, čak je 4954 više odseljenih nego doseljenih.

Rastu, očekivano, okolni gradovi. Podstrana za čak 24,64 posto (trenutno ima 11.377 stanovnika), Dugopolje za 9,43 posto (3796 stanovnika), Solin za 8,69 (s 23.926 na 26.000 ljudi). Klis ima porast od 7,14 posto, a Kaštela su prešla brojku od 40.000 duša i uvjerljivo su drugi grad po napučenosti u županiji uz zabilježeni rast od 5,08 posto.

Očekuje se kako će kroz nekoliko godina broj stanovnika u mjestima u užoj i široj okolici Splita dodatno rasti, jer sam grad je postao preskup za život. Svjedoči nam o tome mladi bračni par Balić, u ranim su tridesetima, u potrazi za stanom.

- Čak i male garsonijere, apartmani, iznajmljuju se za 400 eura mjesečno, a posljednji stan oko kojeg smo pregovarali radi kupnje bio je na Kili, nekoliko minuta šetnje udaljen od Karepovca, s pogledom na odlagalište, cijena dvije tisuće eura po kvadratu! Stan je relativno nov, no prilaz nije korektno riješen. To je nerealno, a cijene nisu puno bolje ni u Solinu, ni u Kaštelima. Povezanost s gradom već iza Solina je loša, a kada se sve zbroji i oduzme, smiješi nam se Dugopolje, naslijedili smo neku zemlju, i za nas je to blagoslov. Naši vršnjaci nemaju ni to. Oboje radimo u gradu, imamo čak i neloše plaće, ali realno sve je preskupo s obzirom na primanja, od kave, do pizze, izlaska.... - pričaju nam Balići.

Priču nam potvrđuje i agentica za nekretnine Duška Perković iz agencije "Von Poll Real Estate".

- Mladim obiteljima u Splitu poprilično je teško pronaći stan i trajno riješiti stambeno pitanje. Inače, u gradu je puno veća potražnja nego ponuda, a i sve je više vlasnika koji prodaju, no ne žuri im se. Dakle, traže idealnog kupca, nekoga tko će zapeti baš za njihovu nekretninu i biti je voljan dobro platiti.

Prosječnu cijenu stana teško je odrediti, puno je faktora, od stanja i uređenosti, pa nadalje, a sve s pogledom na more na tržištu izvrsno kotira. Novogradnja u centru se kreće od 2500 do 3500 eura po kvadratu, dok kvadrat izvan centra kreće se od 2300 do 2700 eura. Trenutno, recimo na Bačvicama, imamo stan u izvornom stanju, kvadrat je četiri tisuće eura... Jasno je kako čvrstih pravila nema - upućuje nas agentica. Cijena četvornog metra stambenog prostora u novogradnjama po Solinu se kreće od 1800 do 2000 eura, a slično je i u Podstrani i Kaštelima.

Iz Banovine nam poručuju kako su odlučni u provođenju demografskih mjera. Povećao se iznos naknada za novorođeno dijete, pa se trenutno dobiva 2000 kuna za prvo dijete, 4000 za drugo, a čak 55.000 za treće i svako sljedeće dijete, a taj se iznos isplaćuje tijekom 10 godina.

U gradskom proračunu samo u ovoj godini za to je osigurano 5,27 milijuna kuna, a do rujna to pravo su ostvarile 462 obitelji za prvo dijete, 365 za drugo, a 216 obitelji za treće dijete, pojašnjava Magda Vrvilo, pročelnica Upravnog odjela za socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu i demografiju.

- Oko 14 tisuća učenika ostvarilo je pravo na sufinanciranje troškova nabave udžbenika, radimo i na izgradnji dječjih igrališta, škola, sufinanciranja cijena programa privatnih i vjerskih vrtića, isplaćujemo stipendije... S negativnim prirodnim prirastom već se godinama susreću mnogi gradovi kako u Hrvatskoj, tako i u Europi, a Split će u ovom dugotrajnom procesu uložiti maksimalne napore da poduzme sve mjere s ciljem zaustavljanja takvog trenda - tvrdi Vrvilo, pojašnjavajući kako Grad osigurava i pomoćnike u nastavi, program produljenog, smjenskog i poslijepodnevnog rada vrtića, povećan je i dohodovni cenzus za ostvarivanje prava dječjeg doplatka...

No, uz vrtoglavu cijenu kvadrata i troškove života koji nisu primjereni mjesečnim primanjima pitanje je hoće li nabrojene mjere zaista uroditi plodom.

Fiktivno ili stvarno: Na škojima sve više prijavljenih građana

Rast broja stanovnika u otočnim mjestima:

Šolta - porast od 25,53 posto, s 1700 na 2134 stanovnika

Sutivan - porast od 12,41 posto, s 822 na 924 stanovnika

Milna - porast od 10,25 posto, s 1034 na 1140 stanovnika

Supetar - porast od 7,73 posto, s 4074 na 4 389 stanovnika

Bol - porast od 6,99 posto, s 1630 na 1744 stanovnika

Vis - porast od 5,89 posto, s 1934 na 2040 stanovnika

Hvar - porast od 5,13 posto, s 4251 na 4469 stanovnika

 

Naslovnica Split