Dalmacija Split

tematska sjednica o sveučilištu

Baldasar poručio Marijani Puljak: Vi ćete ionako glasati protiv jer mislite da ja nemam pojma o čemu govorim

tematska sjednica o sveučilištu

13.52 - Kako je rekao rektor Anđelinović, gorući problem Sveučilišta je rješavanje pitanja izgradnje nove zgrade Filozofskog fakulteta kupnjom zgrade Brodomerkura gdje bi se fakultet i rektorat preselio, a Sveučilište bi Gradu prepustilo korištenje prostora u Radovanovoj ulici i na Peristilu.

Čepo je kritizirao zaključke da su nedefinirani i da na osnovu njih ne mogu glasovati. Gradonačelnik mu je rekao kako su zaključci načelne prirode i da je sve pojašnjeno. 

- Mišljenje rektora nije obvezujuće, ali imamo moralnu obvezu saslušati ga - kazao je.

Daša Dragnić predlaže da se zaključci sažmu i da se o njima glasa. Ako se ide na konkretnije zaključke, to danas ne može biti nego eventualno na sljedećoj sjednici.

Podrug predlaže da Gradsko vijeće načelno prihvaća zaključke Sveučilišta osim točke 2. te da se zadužuju stručne službe da detalje pripreme za sljedeću sjednicu. Baldasar je rekao kako ni to nije moguće jer neke stvari se ne mogu odraditi tako brzo.

Šundov je predložio zaključak da je Gradsko vijeće primilo na znanje stav i prijedloge Senata Sveučilišta, ali da se zadužuje gradonačelnik i stručne službe da pripreme konkretne zuaključke po prioritetima.

Nakon prepucavanja kako bi trebali glasiti zaključci konačno su se vijećnici jednoglasno usuglasili da je Gradsko vijeće primilo na znanje prijedloge zaključaka Sveučilišta u Splitu iznesene u raspravi. 

Zadužuju se stručne službe Grada i gradonačelnik da za prvu narednu sjednicu Gradskog vijeća sukladno iznesenim prijedlozima pripreme prijedloge odluka koji će se dostaviti Gradskom vijeću na raspravu i odlučivanje. 

Zadužuje se gradonačelnik da za prvu iduću sjednicu u 2017. godinu dostavi detaljno razrađene prijedloge. 

12.42 - U raspavi o legalizaciji je Luka Podrug kazao da će sve podržati osim te točke.

- Sporno je kad gradovi donose planove za javne sadržaje na privatnom zemljištu. To je neodgovorno. Nacrtali smo na imovini privatnih vlasnika, što je tužno čitati da neki imaju kuće od 1934. godine. Donosimo realne planove koji nisu na štetu ljudi. Osjećam se nelagodmo što se o 100 stranica materijala ništa ne govori, nego samo o ovome. Nemojmo biti u poziciji ili-ili. Radim na izvlaštenjima 15 godina. Kad se radi objetk od općeg interesa, ide se u izvlaštenje i nitko vas ne može ucijeniti i vi gradite. No, Grad treba omogućiti legalizaciju, ali i Kampusu širenje - podvuako je Podrug.

Ivica Grubišić Gire kaže kako ni sami vlasnici nisu protiv izgradnje Kampusa.

- Bit će velikih problema kod izvlaštenja, nemojmo se zavaravati. To je danas Gradu najveći problem. Ako možemo davati klubovima i društvima gdje se nemamo hrabrosti suprostaviti, onda možemo financijski pomoći Sveučilištu - smatra Gire. 

Gradonačelnik je kazao kako Gire i rektor imaju isti strah, ali se ovdje radi o različitim vrstama izvlaštenja.

- Ovdje se radi o javnoj potrebi države. Ovdje je ključ da Grad i Sveučilište zajedno podnesu zahtjev Ministarstvu - kazao je poteštat. Rektor se ubacio i kazao kako u Saboru nije bilo nikoga da lobira za Split.

- Zastupnici su tamo svačiji, samo nisu splitski. Od 900 milijuna kuna koje je država povukla iz EU fondova za studentski smještaj, jedini koji nisu dobili su Zadar i Split. Kad vidite to, budete tužni. Onda ćete se pitati zašto su ljudi otišli u Solin i Klis - odgovorio je rektor Podrugu.

- Pitate se zašto smo otišli u Solin ili Klis, ali morali smo jer smo samo tamo imali čiste odnose. EU traži čiste imovinske odnose, a nije nam namjera vršiti bilo kakav pritisak na vijećnike - rekao je Anđelinović.

- Ovdje je jedino pitanje hoćemo li ljudima platiti njihovo po tržišnoj cijeni ili ćemo ih bespravno srušiti i bespravno napraviti na njihovom. Meni nije prijetnja odlazak u Dugopolje, Solin ili Klis - odgovorio je Podrug.

Sjednicu je pozdravila i Marijana Puljak iz stranke Pametno.

- Mislim da svi želimo Kampus, ali ja bih voljela da nam stručne službe točno kažu što je realno očekivati - predložila je Puljak.

Čepo joj je odgovorio vijećnici neće na sjednici donositi odluku o legalizaciji, pa se tako službe nemaju što očitovati o tome.

- Samo da upozorim članove Senata da gospodin Čepo voli meni odgovoriti uvijek, smisleno ili besmisleno, ali ja ostajem pri svom zahtjevu i mislim da to ne bi trebao biti problem - rekla je Puljak.

- Vi ćete ionako glasati protiv, jer mislite da ja nemam pojma o čemu govorim - rekao je Baldasar.

- U Kampusu imamo predviđeno mjesto za Filozofski fakultet, zašto idemo u kupovinu zgrade Brodomerkura. U čemu je razlika? - pitala je Puljak.

- Razlika je u cijeni ogromna, čak 150 milijuna kuna. Filozofski u Kampusu bi prenamijenili jer imamo niz sastavnica. Taj je prostor na stupovima i može se brzo adaptirati - odgovorio je Anđelinović.

- Smeta mi način komunikacije gdje se Sveučilište protivi legalizaciji.Vjerujem da Grad i država imaju načina da izvrše ovaj posao do kraja. Ne prihvaćam da se ne može lobirati na nivou države - rekla je Ljubica Vrdoljak.

Nakon četvrerosatne rasprave ponuđeni su zaključci sjednice od strane Sveučilišta o kojima bi vijećnici glasali.

Anđelinović je kazao kako nema ništa protiv legalizacije, već da samo traže akcijski plan otkupa zemlje. Vijećnici predlažu da se dio u kojem stoji da se Sveučilište protivi legalizaciji bespravnih objekata na Kampusu izbaci iz teksta zaključaka.

11.38 - Rektor Anđelinović nakon izlaganja Baldasara istaknuo je kako Sveučilište ne može aplicirati na EU fondove ako nemaju čiste imovinsko-pravne odnose.

- Mi smatramo da Kampus trebamo zadržati u tim gabaritima. Jedan od naših rješenja je bio da se nađu načini kako kompenzirati ljudima njihovo vlasništvo, želimo da se to pošteno napravi, ali Senat smatra da Kampus treba ostati u zamišljenim gabaritima. Vlada Zorana Milanovića nije predvidjela sufinanciranje gradnje zgrada nego samo studentskog smještaja i mi sada više ne možemo graditi. Imamo Filozosfski fakultet na šest lokacija, nastavu je gotovo nemoguće organizirati. Zgradu rektorata bi vjerojatno prodali Pravnom fakultetu, a fali nam 25 milijuna kuna da zatvorimo konstrukciju - kazao je rektor.

Što se tiče duga za komunalni doprinos, rektor je kazao kako je prema zaključku iz 2005. Sveučilište dužno plaćati 10 posto komunalnog doprinosa u novcu, a ostalo ide kao nenovčana tražbina, te nema zastare u rokovima. 

- Sve ceste i infrastrukturu predajemo Gradu. Imamo potvrde da smo platili taj komunalni doprinos. U svibnju ove godine smo razgovarali s ministarstvima o kompenzaciji. No, dobili smo rješenja o ovrsi na 35 milijuna kuna, na koja smo se žalili a drugostupanjsko tijelo potvrđuje kako se plaća 10 posto u novcu, a ostalo prijebojem. Ne bježimo da ćemo kad budemo gradili zgradu Filozofskog izgraditi ceste i predati ih Gradu. Nećemo o ovome više razgovarati preko medija nego riješiti međusobno - istaknuo je Anđelinović.

Maja Dvornik kaže da je bila protiv ove točke dnevnog reda po pitanju rasprave o GUP-u jer se ostale građane stavlja u neravnopravan položaj, jer se izvlači jedan slučaj izmjena GUP-a, a o drugima se ne raspravlja.

Gojko Čepo je naglasio kako je problem GUP-a opsežniji pa ne bi smjeli o tome paušalno razgovarati.

- Zasmetalo me da je Senat zauzeo stav o legalizaciji. Imamo izgrađene objekte i kuće davno izgrađeni puno prije planova Kampusa. Trebamo ih tretirati kao one u Park šumi Marjan. Ili dopustiti legalizaciju ili ih otkupiti ali da Grad i Sveučilište imaju pravo prvokupa. I da se to plati po tržišnoj cijeni - kazao je.

Baldasar je odgovorio kako se ovdje ne radi o GUP-u. 

- Ovdje nema veze urbanizam, Sveučilište ima pravo graditi, a objekti bi se trebali legalizirati da bi se onda mogli izvlastiti i otkupiti kad za to dođe vrijeme. Neki misle da bi trebali ostati nelegalni, ali da se svejedno otkupe. To nitko nije napravio i ne vidim ovdje takvu mogućnost. GUP je samo oruđe kako da se to napravi. Nema govora o nikakvom rušenju. Nema tu ucjena, ide se na izvlaštenje ako se ne dogovorimo za cijenu - kazao je gradonačelnik.

Dvornik je replicirala Čepi oko usporedbe s Marjanom.

- To je nebo i zemlja - radi se o sasvim drugim objektima. Na Marjanu se gotovo teško ili nikako ne mogu legalizirati - rekla je.

Srđan Gjurković odgovorio je Čepi kako se treba raspravljati o odnosima Grada i Sveučilišta. 

Hrvoje Marušić (HDZ) ispravio je Čepu kazavši kako se radi o objektima koji su tu prije 1968. godine u kojima ljudi stvarno žive. Nisam siguran da se ljude može izvlastiti niti ih prisiliti da prodaju ako nema izvlaštenja. To je pravna zavrzlama koju treba dobro odraditi.

Čepo im je odgovorio kako mu je drago da objekte ipak treba legalizirati, da se u tome svi slažu.

Bez akcijskog plana otkupa, ljudi će ucjenjivati, toga se boji Sveučilište.No, rektor je istaknuo kako Sveučilište nije u financijskoj mogućnosti za to.
Gradonačelnik je rekao da se radi o sredstvima koja nije moguće jednokratno isplatiti nego u 4-godišnjem razdoblju.

Podrug je replicirao da smo ovdje ionako bez razloga jer je 90 posto sigurno da nećemo imati proračun, da dolazi povjerenik, tako da sve onda ide u vjetar.

- Ako je ova sjednica sazvana za to da se objekti ne legaliziraju, onda smo mi na suprotnim stranama - kazao je Podrug.

- Ne želimo raditi pritisak na Gradsko vijeće. Budućnost naša djece je u pitanju. Nismo protiv legalizacije, nego da ona ide samo s otkupom. Razočarala me replika - odgovorio mu je rektor.

Jure Šundov smatra da postoji institucionalna razina na temelju propisa, na temelju koje je došlo do suda i ovrhe. 

- Što se tiče zajedničke platforme za 4 godine, ovo je loše vrijeme kada bi se to trebalo napraviti. To bi trebalo biti na početku mandata ako gradonačelnik ima potporu vijećnika. Što se tiče legalizacije, nije ona rađena da se samo nekima izlazi u susret. Većina prometnica nisu legalizirane po kojima se vozimo. Ovdje nema prijepora oko legalizacije tih kuća, da bi se stekli uvjeti za otkup. No, postoji još jedna mogućnost koju nismo spomenuli - da se razgovara sa svakim vlasnikom parcele i tražiti rješenje. Može se staviti klauzula da svaki vlasnik prihvati otkup po tržišnoj cijeni kako bi se Sveučilište moglo širiti. Slažem se da smo svima dužni pružiti iste mogućnosti - kazao je Šundov. 

Replicirao mu je Marušić koji smatra da se ovdje radi o nečemu nekonkretnom.

- Moj prijedlog je da Sveučilište dostavi pravni modalitet po kojem Gradsko vijeće može postupati. Sve do tada od možda nema koristi - smatra Marušić.

10.42 - U 9.15 sati započela je zajednička tematska sjednica Gradskog vijeća Senata Sveučilišta u Splitu i Grada Splita u velikom amfiteatru zgrade Tri fakulteta na Kampusu na Visokoj. 

Nakon uvodne riječi Borisa Ćurkovića, predsjednika Gradskog vijeća i usvajanja dnevnog reda, prešlo se na prvu točku - trenutno stanje Sveučilišta o kojem je izviještavao rektor prof.dr. Šimun Anđelinović.

- Nikakav politički motiv ne stoji iza ove sjednice. Osnovno polazište je da Grad ne može bez Sveučilišta i obrnuto - istaknuo je na početku.

Kazao je kako je Sveučilište u nekim segmentima, ali da se u nekim razvijalo.
Splitsko sveučilište broji 16.366 studenata te 1532 zaposlena, što je manje nego u ostalim akadameskim zajednicama zbog čega se 36,3 miliujna kuna plaća za vanjsku suradnju da bi se prebrodio taj manjak.

Predlaže zajedničko Povjerenstvo Grada i Sveučilišta koje će izraditi akcijski plan podrške razvoja Sveučilišta.

U raspravi je nakon rektorovog izlaganja Gojko Čepo (SDP) kazao kako je od njega očekivao drugačiji, studiozniji pristup.

- Prostori Sveučilišta nisu bili dovoljno stavljeni na raspolaganje za potrebe start-up-a. Kasnimo s razvijanjem poduzetničke okoline i infrastrukture barem 15 godina. Zbog toga se pretvaramo u grad priučenih konobara i sobarica gdje nam turizam drži glavu iznad vode. Odgovornost je na obje strane. Primjer inkubatora u Splitu je Tehnološki cnetar Split, gdje sam, igrom slučaja donedavno radio. Nikad nitko iz Sveučilišta nije došao na naše sastanke - kazao je.

Zdeslav Benzon (HSLS) kazao je glavni problem u splitskoj akademskoj zajednici manjak osoblja.

- Dobro su krenule stvari na Medicinskom fakultetu. Split mora biti grad znanja, jer turizma sutra može bit, a i ne mora, on je stihijski. Suradnja Grada i Sveučilišta mora biti potpuna. Ova sjednica je dobar put - istaknuo je Benzon.

Duje Sučić (HDZ) smatra da treba ulagati u zgrade, ali i u ljude. Ja sam kao student 2002. prešao u novu zgradu i znam kako to ide. U odnosu na prije 10-ak godina dosta se toga promijenilo u smislu napretka. Suradnja Grada i Sveučilišta nema alternativu, a sve konkretne stvari na dnevnom redu obraditi na dobrodit jedne i druge strane. Predloženi zaključci mi se čine razumni - kazao je.

Nezavisna Daša Dragnić smatra kako bi suradnja bila najkonkretnija na projektu urbane aglomeracije grada Splita.

- Htjela bih upozoriti da vizije znaju biti lijepe, ali problem zna biti izvedba. Treba tu dosta operativnog znanja. Zbog toga je potrebna još bolja suradnja - naglasila je Dragnić.

Srđan Gjurković (HNS) smatra da je do sjednice trebalo doći prije i da se ta praksa događa svake godine.

- Svaki grad u svijetu je poznat po svom Sveučilištu ako ga ima. Sveučilište je krenulo svojim putem ne čekajući neke odluke od Grada. Trebamo u budućnosti raditi zajednički, jer je sve ovo naše. Očekujem da zajednički počnemo raditi na Strategiji razvoja grada.

Replicirao mu je Jure Šundov (HGS) po pitanju održavanja zajedničke sjednice.

- Mislim baš obrnuto. Za vrijeme kad sam bio zamjenik gradonačelnika i u sastancima s rektorom znam kako stvari funkcioniraju. Trebamo biti prizmeni i realni, obje institucije su pravne osobe. Ova me sjednica podsjeća na one o Hajduku - svi volimo Hajduk i Sveučilište, a kada treba nešto konkretno zaključiti, sakrijemo se u mišje rupe. Utvrdimo jasno naše startne pozicije - pravne i ekonomske - kazao je Šundov.

Odgovorio je Gjurković kazavši da je interes Sveučilišta interes i Grada i obrnuto.

- Naša suradnja se temelji na programina i projektima koji su jasno definirani - kazao je.

Luka Podrug (HČSP) istaknuo je kako su dobiveni opsežni materijali i da ne zna o čemu se priča, jer se ne govori o ničemu konkretnom.

- Zašto Sveučilište šuti o problemima nasilja, posebno u sportu. Nije mi namjera šiiriti, molim predsjednika da krenemo po materijalima i hajdemo donijeti neke zaključke. Nikoga ne prozivam. Došli smo čuti o problemima, a mi samo govorimo. Budemo li govorili, a ostali šutjeli, izgubit ćemo dan - kazao je Podrug.

Rektor je odgovorio vijećnicima, najprije Čepi se ispričao što u Tehnološkom parku nisu stizali na sjednice.

- Napravili smo sve što je moguće na povezivanju znanosti i gospodarstva. Radimo transparentno na rješavanju kadrovskih pitanja. Što se riče zajedničke strategije, spremni smo sudjelovati u izradi. Prezentirali smo projekata u vrijednosti od 150 milijuna eura - naglasio je rektor Anđelinović.

Prešlo se na drugu točku dnevnog reda - suradnja Grada i Sveučilišta.

- Dobar primjer je strategija urbane aglomeracije koju smo napravili besplatno u kojoj je sudjelovalo preko 100 znanstvenika. Pročelnica Žižić je bila više kod nas nego na svom radnom mjestu. Ponosan sam na sve što je napravljeno. Grad je dobio mogućnost da dođe do 62,7 milijuna eura. Ta suradnja bi mogla biti u rješavanju obalnog pojasa, razvoja novih tehnologija... sve to bez politike - istaknuo je Anđelinović i predložio izradu platforme za četverogodišnje razdoblje kako ne bi ovisili o izborima.

Gradonačelnik Ivo Baldasar kazao je kako je Sveučilište i više nego pomoglo za urbanu aglomeraciju. 

- Naš odjel za EU fondove se razvija i sada smo spremni u ono što već imate. Sada kada smo formirali tim na dobrom smo putu da krenemi i dalje u povlačenje novca iz EU fondove. Također je dobar primjer kod legalizacije Park šume Marjan koja je snimljena na pravi način i dobili prave podatke kako bi mogli snimiti stanje.

Problemi su financijski - vi nama dugujete 32 milijuna kuna, dali ste nam račune na 16 milijuna kuna koje mi osporavamo jer nisu dobro opravdani. Naši stručnjaci na tome rade dugo godina će pomoći da se sve riješi. S druge strane mi smo državi dužni cca 20 milijuna kuna, ali nismo uspjeli s kompenzacijama zbog politike. Vi ste dužni nama, a mi vlastitoj državi. Četiri ministra su se složila oko toga, a opet to nije ušlo u proračun. 

Što se tiče cesta u Kampusu, sporne su zbog imovinsko-pravnih odnosa, kao i legalizacija bespravnih objekata na Kampusu, no to je stvar struke. Po meni je bolje legalizirati, a po drugima nije. 

Nadalje, Filozofski fakultet je također problem po pitanju gradnje zgrade. Mi bismo sufinancirali gradnju s 20 milijuna kuna, ako to vijećnici podrže.
Imamo još jedan problem - prostor u Zagrebačkoj ulici - mi osporavamo vlasništvo Sveučilišta, iako vi koristite taj prostor. Neka sud to riješi. Projekt upravljanja starom gradskom jezgrom je vrijedan dokument na kojemu su radili stručnjaci Sveučilišta - pobrojao je gradonačelnik otvorena pitanja dviju institucija.

Naslovnica Split