Dalmacija Split županija

BEZ ZADRŠKE

Goran Beus Richembergh, saborski zastupnik i makarski zet: Način na koji se ovaj grad razvija garantira vrlo skori kolaps. Makarska je na rubu katastrofe

BEZ ZADRŠKE

Primarno zanimanje mu je zastupnik Građansko liberalnog saveza u Saboru RH, a prije toga HNS-a. Premda ga je životni put doveo u Veliku Goricu u kojoj stanuje, on je našijenac, makarski zet zavojanskih korijena. Riječ je o Goranu Beusu Richemberghu, potpredsjedniku GLAS-a koji u Makarskoj ljetuje već 25 godina pa smo ga ovdje uspjeli i ''uhvatiti'' na kavi. Tako nam se pružila prilika da porazgovaramo i o politici i Makarskoj, njezinim prednostima i nedostacima, turizmu...

Beus Richemberghu majka je iz Zavojana, a kaže nam da su mu daljnji rođaci nogometaš Alen Bokšić i alpinist Stipe Božić te da jako drži do svog porijekla pa svake godine obavezno ode u Zavojane i Vrgorac gdje ima puno prijatelja. Do odlaska na Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, živio je u Splitu gdje je završio osnovnu i srednju školu (suradnik u kulturno-znanstvenim ustanovama). Supruga Ivona je Makarka, djevojačkog prezimena Puharić pa zato i svakog ljeta boravi u Makarskoj. Kako priča, do prije dvije godine bio je zastupnik HNS-a kada je u stranci došlo do nasilne odluke da se ide u koaliciju s HDZ-om. Tako smo razgovor spontano i započeli, a s čime bi drugo, nego o politici...

Politička travestija

- Nas četvero zastupnika tada je odlučilo da ne slijedimo tu HNS-ovu politiku i prema Statutu više nismo mogli biti članovi i planirali smo nastaviti rad kao nezavisni zastupnici. Međutim, pritisak ljudi koji su cijenili to što radimo je bio toliki da su tražili od nas da pokrenemo neku političku platformu pa je tako nastao i Građansko-liberalni savez, mladi politički projekt koji se kao svaki novi takvog tipa, mora mukotrpno graditi. Stranka kao takva može normalno funkcionirati samo uz puno terenskog rada i lokalnih organizacija kojih za sada imamo 30-ak i isto toliki broj povjerenika. Tako je i u Makarskoj u kojoj je povjerenik Miroslav Dudaš, a do osnivanja organizacije moglo bi doći još ove godine pa bi to mogla biti druga u Splitsko-dalmatinskoj županiji jer već postoji podružnica u Splitu.

S obzirom na to da je GLAS lijevo orijentirana stranka, postoji li u Makarskoj mogućnost koalicije sa SDP-om koji je, pak, u koaliciji s HNS-om i HSU-om?

- Mi sa SDP-om već surađujemo jer smo zajedno nastupili na nekoliko izvanrednih lokalnih i mjesnih izbora koji su se događali u zadnje vrijeme. Što se tiče Makarske, očekujem da će se na sljedećim lokalnim izborima ozbiljno razmišljati o koaliciji sa SDP-om. Lokalne prilike su uvijek specifične jer ono što se dogodilo na državnoj razini gdje je HNS u koaliciji s HDZ-om, nije se preslikalo u Makarskoj. Ako u tom smislu HNS ne promijeni svoj politički smjer, ne vidim razloga zašto se ne bi moglo razgovarati i s njima, ali u cijeloj toj priči glavni sugovornik će biti SDP. Ali na nacionalnoj razini s HNS-om ne surađujemo jer smatramo da je to što su napravili politička travestija i izdaja volje birača u najgorem mogućem smislu kojom je jako zagađen politički prostor i to odbija ljude od politike. Teško da se više uopće može razgovarati o čistoj politici i ljudima čistih ruku. Ako je stranka koju smo gradili 27 godina kao antipod HDZ-u, mogla koalirati s tim istim HDZ-om i to isključivo da bi pojedini ljudi sačuvali svoje interese i pozicije ili da bi se domogli novih što je čisto uhljebništvo, karijerizam i klijentelizam, mi s njima nemamo o čemu razgovarati.

Ovo je crna priča

Pratite li razvoj događanja u Makarskoj i kako gledate na pošast betonizacije i zgradurina koje u Makarskoj niču kao gljive nakon kiše?

- Događanja ne pratim na dnevnoj bazi, ali ono što se događa u Makarskoj je katastrofa. Urbanistički kaos i devastacija traju od završetka Domovinskog rata, ali kulminiraju posljednjih 10-ak godina. Grad Makarska nema nikakvu strategiju razvoja, nitko ne zna kako bi grad trebao izgledati za pet, 10 ili 15 godina, a to što vidimo golim okom postala je paradigma najveće devastacije Hrvatske apartmanizacijom i betonizacijom. Makarska je tu postala baš najgori mogući primjer i jedna crna priča, zadnje velike infrastrukturne investicije imala je još 80-ih godina. Postojeća infrastruktura je građena i zamišljena za mnogo manje ljudi nego što ih u gradu boravi ljeti. U gradu je formalno prijavljeno oko 14 tisuća stanovnika, iako ih ovdje stalno živi manje od 10 tisuća. Ostali su tu prijavljeni radi nekretnina i korištenja beneficija. Zimi je manje-više sve u redu, ali u špici sezone ovdje boravi i još najmanje 20 tisuća turista. Tko zna koliko je uz njih još i jednodnevnih gostiju.To stvara ogroman pritisak na slabu infrastrukturu, a vidljive posljedice su prometni kolaps, ogromne količine nerazvrstanog otpada i preopterećen sustav odvodnje. Kada puhne južina, niže zone grada smrde. Strašna devastacija prostora divljom gradnjom, događa se pred našim očima, najprije na Zelenki, a posljednjih godina u Velikom Brdu, sumanuta i ružna stanogradnja na Istoku gdje na 100 metara ne možete naći jedan kvadratni metar zelene površine, da navedem samo najgore primjere. Ispod Makra se ždere planina, sve su veće i veće zone koje se proglašavaju građevinskim područjem, radi tko što hoće bez ikakvih estetskih i građevinskih kriterija i stvara se betonizirani monstrum. To je strašno. Velika većina divlje gradnje koja je legalizirana, nije priključena na kanalizacijski sustav, niti bi to ovaj sustav mogao podnijeti. Primjerice, čitavo područje Velikog Brda je na propusnim septičkim jamama koje se cijede kroz porozno kraško tlo prema moru koje je udaljeno samo par stotina metara. To je katastrofa, ekološka bomba. Način na koji se grad razvija, garantira njegov kolaps u relativno kratkom roku jer Makarska to neće moći izdržati.

Tko je najviše kriv za betonizaciju Makarske?

- Gradska politika, bez ikakve sumnje. Ona odlučuje. Prostorno-planska dokumentacija grada ide na ruku razuzdanim investitorima koje zanima samo profit, a gradska uprava ne čini baš ništa da bi kontrolirala taj proces. Podbiokovska stara makarska sela gube svoju autohtonost pred najezdom betonizatora. Čak se i pod egidom obnove starih kamenih kuća rade svakakve ludosti i nakarade. Usporedbe radi, model po kojem se obnavljaju tučepski zaseoci, sasvim je drugačiji jer se tamo ide na očuvanje autohtonosti, a u makarskom slučaju na potpunu devastaciju. Veliki dio odgovornosti snose i oni koji su nadležni za urbanizam u Makarskoj. Ne razumijem koja to struka može amenovati ovu strašnu prostornu devastaciju od samog centra Makarske do biokovskih padina. Bio sam četiri godine glavni operativac grada koji je šest puta veći od Makarske i mogu vam reći da sam koji slučajem gradonačelnik Makarske, ljudi koji rade u urbanizmu grada sigurno tamo ne bi radili više ni jednu jedinu minutu. Odgovornost je uvijek na gradonačelniku, ali ti ljudi čine sustav koji generira ovo ludilo.

Rivijera preizgrađena

Ide li prema vašem mišljenju, barem makarski turizam u pravom smjeru ili je on krenuo unatrag?

- Tip turizma koji se ovdje razvija ima svoj vijek trajanja jer će masovni turizam kojem se u Makarskoj priklonilo još davnih dana, puknuti. Turizam je i inače niskoakumulativna i niskoprofitna gospodarska grana, a masovni turizam je u tom smislu najgori. Omjer broja kreveta u privatnom smještaju i u hotelima je već 6:1 i iz godine u godinu se pogoršava. To je zabrinjavajući disbalans koji se već obija o glavu ovome gradu. Pogledajte turističke gradove s približno jednakim kapacitetima u kojima je taj odnos 3:1 pa ćete se šokirati razlikama u prihodima. Ovdje je 80% turističke potrošnje potpuno nepredvidivo i u low cost zoni. O sadržajima koji bi trebali stvarati atraktivnost turističke destinacije da ni ne govorim. Premalo ih je i uglavnom su niske kvalitete. Budućnost imaju samo oni koji su se bavili povećanjem kvalitete usluga. Ostali koji su sagradili tisuće i tisuće apartmana niske kvalitete i loše opreme, bez osnovne infrastrukture i koji turiste tretiraju kao ljude koji su došli s kolodvora i otići će na kolodvor, svi oni su uništili opću sliku makarskog turizma i vrlo skoro će početi propadati zbog pada iskorištenosti.Gradska vlast bi morala biti svjesna toga problema i hitno razviti koncept razvoja održivoga turizma da spasi obraz i tradiciju Makarske kao turističkoga grada. Koncept održivog razvoja podrazumijeva da se može i treba razvijati samo ono što je u suglasju i interesu lokalne zajednice, odnosno ljudi koji ovdje žive i to na način da ne mijenja niti ugrožava tradicijske načine života lokalnog stanovništva ni njihove temeljne potrebe. Ovakav turizam u ovom gradu ugrožava ljude koji ovdje žive. A to je suludo.

Prije pet godina u ime HNS-a predložili ste projekt po kojem bi došlo do interesnog udruživanja Makarske, Vrgorca i Imotskog kao i svih općina Makarske rivijere i Zabiokovlja na platformi razvoja koja bi u fokusu imala razvoj ruralnog turizma. Što se dogodilo s tim projektom?

- Veliki problem Makarske rivijere je preizgrađenost i koncentracija više od 90% svih kapaciteta u najužem pojasu od 100 metara od linije obale. To je dugoročno neodrživo.Ideja je bila da se što više sadržaja i to prije svega onih koji se tiču ruralnog turizma, izmjesti ili razvija iza Biokova. To, naravno, uključuje i kvalitetne nove smještajne kapacitete. Takvim pristupom, povezivanjem i sinergijom jako bi se osnažila mogućnost svih zabiokovskih općina, Vrgorca i Imotskog da povećaju razinu lokalne proizvodnje hrane, ljekovitog i začinskog bilja, rakija, vina, autohtonih mesnih proizvoda-pršuta, pečenice, sira, kozletine, ovčetine, dakle svega onoga što se može i zna ovdje proizvesti, a ne mora se nikuda voziti ni izvoziti već trošiti tamo gdje je i proizvedeno. Već sada u Zabiokovlju postoje neke zanimljive privatne poduzetničke inicijative u turizmu što je vidljivo na području Vrgorca i Imotskog gdje je sagrađeno nekoliko desetaka ekskluzivnih vila.

Dakle, ide se na višu razinu kvalitete usluge, ali moramo biti svjesni da ona ne može dugoročno opstati ako ne postoje sadržaji koji pružaju autentičan doživljaj. Tu bi trebalo udružiti snage. Ali, neki su toliko glupi i kratkovidni da ne žele surađivati ni s najbližim susjedima. Taj prijedlog za zasnivanje projekta BIO-MAK poslao sam gradonačelnicima Vrgorca, Imotskog i Makarske, ali i na adrese svih općina i gradova na cijelom području Rivijere i Zabiokovlja. Međutim, nitko nikad nije reagirao osim tadašnjega gradonačelnika Makarske Tončija Bilića, ali dalje od načelnog pozitivnog stava nije išlo. Ako ne dođe do te suradnje, svi su manje-više osuđeni na životarenje. Mislim da ovdje postoje kulturne i povijesne znamenitosti na kojima se može razviti čitav niz novih sadržaja. Svi imaju neke kapacitete i potencijale koje treba staviti u funkciju. I, naravno, ono što ih geografski sve povezuje to je Park prirode Biokovo koji je u tom smislu potpuno nevaloriziran pa umjesto da ih spaja, on ih razdvaja. Treba okrenuti paradigmu tako da Biokovo bude os oko koje će se svi spajati. Čitavo područje se u budućnosti može kružno povezati kad se uz postojeći tunel "Sv. Ilija" i autocestu sagradi tunel Drvenik- Ravča. Za hrpu ideja iz tog projekta moglo se povući jako puno sredstava iz EU fondova koji su namijenjeni ruralnom razvoju i isto tako razvoju infrastrukture. Ali naši političari nisu zainteresirani ni za što što bi trajalo duže od njihova mandata.


Prijetili su mi i smrću

Moj posao je apsolutno stresan jer sam više puta u životu doživio da palim auto zatvorenih očiju ne znajući hoću li odletjeti u zrak ili ne, dobio sam tisuće i tisuće prijetećih poruka, prijetilo mi se smrću u više navrata i neki ljudi su zbog toga i procesuirani, neki su dobili zatvorske kazne, a mnogi naravno nisu. Nije bilo lako, no kada naučite na to, to je kao da naučite magare na batine.
Ali bilo je jako neugodno vrijeme kada su moja djeca bila predmet vršnjačkog zlostavljanja, kada su se na ulaznim vratima crtali kukasti križevi i kada mi se auto ''tuklo" jajima.


Libreto za mjuzikl

Opuštam se u teretani, puno čitam i pišem, a važna stvar mi je i glazba i volim slušati široki dijapazon, ali nikako ne mogu slušati folk. Jako me veseli odlazak na koncerte i u kazalište, jedna moja drama je izvedena u kazalištu, a nedavno sam napisao i libreto za mjuzikl i volio bih se vidjeti u kazalištu kao autor, a ne samo gledatelj. Inače sam službeni predstavnik njemačke nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji i tu imam puno posla koji uključuje i moje bavljenje publicističkom historiografijom. Već devetu godinu vodim Hrvatsko-tursku udrugu prijateljstva, koja je jedna od najaktivnijih udruga međunarodnog prijateljstva u Hrvatskoj i ove godine imamo čitav niz programa kojima obilježavamo 25. obljetnicu. To je puno posla, a svi u udruzi smo volonteri.


Odmor na plaži i u kuhinji

- Ljeti se odmaram, kupam se i obožavam kuhati jer me kuhanje odmara. Puno sam skloniji tradicionalnim jelima, a supruga Ivona više modernoj kuhinji i kulinarskom istraživanju. Glavni sam u kuhinji kada se radi o pašticadi i sarmama. Čim ustanem, odem na kavu pa na kupanje, onda skuham ručak pa sam popodne opet na plaži i to uvijek na Osejavi. Ovo ljeto oba sina rade sezonski u Makarskoj kao i većina studenata. Stariji se nakon mehatronike sada okrenuo programiranju videoigara, a mlađi studira hotelijerski menadžment u Opatiji.


Bez kulture nema ni turizma

Što se kulture tiče Makarskoj i tu nedostaje strateškog promišljanja. Nema sustavnih društvenih sadržaja i lokalne kulturne institucije tavore. Makarsko kulturno ljeto je niz improvizacija sklepanih prije sezone.Ovi „glamurozni“ pokušaji da se pokažu sadržaji većega kalibra, od lanjskog baleta do ovogodišnje opere, samo su groteskni i megalomanski skupi bljeskovi. Balet i opera na parkiralištu u luci? To može smisliti samo netko tko se ne razumije ni u kulturu ni u turizam. Taj se budžet moglo puno bolje iskoristiti za pet vrhunskih događanja umjesto jednoga. S druge strane, potjerati kreativce poput Ivice Mijačike iz kulturnog života grada mogu samo ljudi koji nemaju pojma što kultura jest. Već sama ta situacija da jedan Mijačika u svom gradu ne može realizirati ono što može u tučepskim selima je sama po sebi dovoljna za to da se kaže kako ljudi koji vode ovaj grad do kulture ne drže kao ni do lanjskoga snijega. Sramota je i što Makarska nema kina, ali i to kako izgleda Gradski muzej koji bi trebao biti zavičajni muzej cijelog Primorja. Takvih je primjera mnogo, ali tu nema nikoga tko će shvatiti o čemu se radi, udariti šakom o stol i reći: Turizam se ne može razvijati bez kulture.

Naslovnica Split županija