Dalmacija Split županija

VRIĆA ŽALA

U Tučepima se već pripremaju za iduće ljeto, usred studenog nasipaju plažu; Načelnik: Mora se, treba spriječiti odnošenje obale, a materijal je nikad bolji

VRIĆA ŽALA

Iako je nekako uvriježeno vrijeme za nasipanje plaža u proljeće, Općina Tučepi za to se odlučila u studenome, a razlozi su vrlo pragmatični. Naime, nasipa se plaža ispred hotela "Tamaris", odmah do hotela "Jadran", a radi se, barem naoko, o podosta kubika žala.

Samo nasipanje nekako je postalo prihvaćeno kao conditio sine qua non, i oko toga u javnosti vlada sve manje prijepora.

Osim toga, i same državne institucije koje propisuju način nasipanja i vrše kontrole, bilo to Ministarstvo zaštite okoliša ili Ministarstvo graditeljstva, u posljednje su vrijeme postale vrlo fleksibilne po tom pitanju i praktično je sve prepušteno na volju jedinica lokalne samouprave.

No, ono što svake godine bez iznimke izaziva kontroverze materijal je s kojim se nasipa. U ovom tučepskom slučaju, uvjerava načelnik Ante Čobrnić, materijal je nikad bolji.

- Nema skoro nikakvih primjesa zemlje, to je praktično sami kamen koji smo dobili od radova na cesti za "Jadran", a koji se melje. Dobili smo suglasnost Lučke kapetanije, a radove financira Općina - rekao nam je Čobrnić.

Općina se javila na natječaj projekt uređenja priobalnog pojasa od Marine do Gospina potoka koji sufinancira Županija, a očekuje se do milijun kuna i od Hrvatskih voda i Ministarstva turizma do 800 tisuća kuna. Između ostaloga, rade to i zbog stabilizacije.

Čobrnić kaže da im je lučki kapetan sugerirao izgradnju pera jer plaža nestaje, a odnošenje obale treba spriječiti.

- Nekad je plaža bila sve tamo od mula, sad je više nema i očigledno je da se podiže razina mora. Sve je to posljedica klimatskih promjena. Stariji će se sjetiti da je plaža bila i tamo kod Kraljeva gaja, točnije, od Kraljeva gaja prema Makarskoj, a sada je skoro da i nema.

To nije stvar samo lokalne jedinice, iako županijska razvojna agencija financira projekte vezane za klimatske promjene, mi se tu ne možemo naći. Nasipanje je mjera koja je naprosto nužna, a ljudi sve češće dolaze i traže od nas da naspemo neke druge plaže, recimo kod Donjeg Ratca, na Kamenima, Kraju... - zaključuje Čobrnić.

Iako se radi o većem zahvatu i iako se očito mijenja linija obale, Općini je bio dovoljan blagoslov Lučke kapetanije.

Slična je stvar i u Makarskoj gdje se već godinama mijenja linija obale predstavljena kao dohrana plaže. Na kojim lokacijama će se u Makarskoj nasipati, još se ne zna jer Plan upravljanja pomorskim dobrom obično biva pušten u veljači, a u njemu se navode plaže koje će se "popraviti".

Podsjetimo samo na slučaj od proteklog proljeća kad se nasipalo kod Cubana, a u gradskoj su se upravi svi "pravili Englezi" tvrdeći kako ne znaju tko to izvodi, da se bi se na kraju ispostavilo da je nalogodavac bio sam Grad.

I onda su komunalni redari, koji su utvrdili da se izišlo izvan gabarita, govorili kako će se sve morati vratiti u prvobitni položaj, a u protivnom da će se napisati prijava inspekciji. Na koncu je vuk pojeo magare, a more ispralo zemljane nasipe.

Hoće li Grad ove godine pametnije? Podsjetimo na izjave donačelnika Dražena Nemčića kako plaže na Cvitačkoj praktički više i ne postoje te kako ih treba nasipati. Također ćemo podsjetiti na jasnu poruku gradonačelnika Jure Brkana da se nasipanje treba legalizirati i kroz Prostorni plan.

U posljednjem nacrtu izmjena i dopuna toga, prema riječima gradonačelnika, rigorozna Prostornog plana, dodan je u članku 181. stavak treći koji kaže da se "uređena morska plaža unutar naselja planira isključivo unutar građevinskog područja naselja, a uređena morska plaža izvan naselja planira unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke i športske namjene".

"Moguće je oblikovanje obalne linije uređenih plaža osim za plaže na području uvale Krvavica, uvale Ramova, te na području poluotoka Sv. Petar i Osejava", stoji dalje u dodatku koji bi napokon trebao legalizirati nasipanje.

- Cilj je da se u Prostorni plan unese mogućnost nasipanja, uređenja i dohrane, kao i sve ostalo. Do sada to plan nije omogućavao, a onda ne možeš imati ni osnovu za građevinsku dozvolu. Mi plaže moramo nasipati jer su nekad te plaže prirodno radili potoci, a otkad su kaptirani, nema ni prirodnog dotoka žala. I onda ostajemo bez plaža. Ne bih znao koliko to ima veze s klimatskim promjenama, ali znam da je nasipanje nužno - odlučno će Brkan.

Tonči Vuković iz Odsjeka za prostorno planiranje kaže kako nije baš točno da plan toliko izričito priječi nasipanje, ali napominje kako se ni nadležne inspekcije i institucije nisu baš mogle najjasnije odrediti prema tom pitanju.

- Postoji razlika između plaža koje se neće dirati, a koje su u ekološkoj mreži. To su i Sv. Petar i Osejava, kao i plaže od Krvavice pa okvirno sve do Cubana. Neće ni tu biti nemoguće nešto raditi, ali bit će znatno teže jer će biti potrebno izraditi cijeli niz propisanih dokumenata, a bez studije utjecaja na okoliš neće se moći raditi - istumačio je Vuković.

Inače, doznajemo da su izmjene plana daleko od novog prijedloga. Naime, još se nije niti počelo raspravljati o primjedbama, što itekako ima veze s inicijativom SOS Osejave koja je dobrano pomrsila planove oko tijeka usvajanja.

U svakom slučaju, vjerojatno ćemo i dogodine svjedočiti novim nasipanjima plaže koje će se nazivati dohranom, a koje će se jednostavno legalizirati uvrštenjem u Plan upravljanja pomorskim dobrom za što će zeleno svjetlo po inerciji dati i Kapetanija.

Bilo bi dobro da se u spomenuti plan navede i izvor te tip materijala s kojima se nasipa, jer je to minimalna informacija koju investitor duguje građanima.

Naslovnica Split županija