Dalmacija Šibenik

Ruše se hale TLM-a koji je pola stoljeća hranio Šibenik

Betonski elementi poslužit će za uređenje operativnih obala i pristaništa, 217 elektrolitičkih peći bit će pretvoreno u sekundarne sirovine, a jedna će biti sačuvana kao spomen na najveću hrvatsku industriju aluminija

Betonski elementi poslužit će za uređenje operativnih obala i pristaništa, 217 elektrolitičkih peći bit će pretvoreno u sekundarne sirovine, a jedna će biti sačuvana kao spomen na najveću hrvatsku industriju aluminija

Tri goleme hale pogona Elektrolize Tvonice lakih metala Šibenik, jedine hrvatske industrije aluminija, bit će do kraja 2008. godine razgrađene i srušene. Betonski elementi poslužit će za uređenje operativnih obala i pristaništa, 217 elektrolitičkih peći bit će pretvoreno u sekundarne sirovine, a jedna će biti sačuvana kao spomen na najveću hrvatsku industriju aluminija.

Šibensku Elektrolizu planiraju razgraditi i srušiti novi vlasnici TLM-a - Hrvatski konzorcij u sklopu plana koji je ponuđen hrvatskoj Vladi te programa poslovnog opravka odavno posrnulog šibenskog diva koji uglavnom zbog politike nikada nije uspio čvrsto stati na noge.

Foto: Stanka Ferica

Razgradnja Elektrolize bit će golem posao. Ne računajući gotove betonske elemente i konstrukcije koji su slagani poput lego kocaka, u hale Elektrolize ugrađeno je 75 tisuća prostornih metara betona, 10 tisuća tona betonskog željeza i još 26 tisuća tona čeličnih i željeznih konstrukcija, 6600 tona katodnih blokova, 24 kilometra cijevi, 136 kilometara energetskih i gotovo 50 kilometara telefonskih kabela.

Za njihovu gradnju bilo je iskopano 275 tisuća prostornih metara zemlje i kamenja. Planom je predviđeno i rušenje i dva silosa za glanicu kapaciteta 15 tisuća tona svaki. Što će ostati nakon rušenja toga diva koji je više od pola stoljeća hranio i gradio Šibenik? Inventurna lista je kratka: oko 7500 tona starog željeza od 217 elektrolitičkih peći, 320 tona aluminijskih vodiča, oko 10 tisuća tona otpadnog materijala iz podruma hala koji ima vrijednost sekundarne sirovine i oko 15 tisuća tona otpada koji nema nikakvu vrijednost.

Elaborat o rušenju Elektrolize i sanaciji opasnih otpadnih tvari gotov je, a radovi će trajati sedam-osam mjeseci. Gradnja Elektrolize trajala od siječnja 1969. do kolovoza 1973. godine, a bit će srušena prije nego što je u dovršena. Naime do 1991. godine kada je prizvodnja obustavljena, u cijelosti su bile opremljene i radile su samo dvije hale. Treća hala bila je prazna sve do 1990. godine kada je u nju ugrađeno samo 10 elektrolitičkih peći, ali one su bile u pogonu samo četiri mjeseca.

 

Hoće li ostati povijesni trag

Miljenko Paunović, šef Službe za odnose s javnošću Tehničkog muzeja u Zagrebu: Mora ostati povijesni trag postojanja Elektrolize - Nismo upoznati jesu li hale Elektrolize u Šibeniku uvedene u liste zaštićenih kulturnih dobara Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. U svrhu prikupljanja građe Tehnički muzej obilazi terene te temeljem obrade (foto i videozapisi) i pozitivne odluke stručnog tijela Muzeja uz sklopljene ugovore (donacija ili otkup) preuzima i pohranjuje predmete s pripadajućom pratećom dokumentacijom. U slučaju predmeta iz TLM-a, ako je riječ o velikim i masivnim predmetima, nije realna mogućnost njihove pohrane u Tehničkom muzeju u Zagrebu bez obzira na potencijalni interes. Ostaje mogućnost njihova očuvanja na licu mjesta, no to je u nadležnosti područnog konzervatorskog odjela. Marko Menđušić, ravnatelj Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Šibeniku:

 

Jedna peć bit će sačuvana

Kako smo saznali od Vlade Čovića, vlasnika tvrke “Zagreb-montaža” i jednog od glavnih pokretača privatizacije TLM-a te okupljanja Hrvatskog konzorcija, bit će sačuvan jedan pomoćni objkat u kojem će biti pohranjena jedna elektrolitička peć, jedan stari valjački stroj te niz drugih predmeta koji svjedoče o povijesti aluminijske industrije u Šibeniku i na Lozovcu. Tako će nastati svojevrsni šibenski tehnički muzej.

 



 

Naslovnica Šibenik