Hrvatska 11.03.2013. | 22:36

Država će građanima oprostiti dug od 7 milijardi kuna

Država je spremna oprostiti oko sedam milijardi kuna dužnicima, fizičkim osobama, koji joj nisu platili 13,9 milijardi kuna poreza, doprinosa i ostalih javnih davanja. Ustvari, država će njihova dugovanja prepoloviti brisanjem kamata.

Da bi oko 430 tisuća obrtnika, bivših obrtnika, građana sa samostalnim profesijama i drugih fizičkih osoba koje su poreznici tretirali kao poduzetnike, dobilo otpis kamata, morat će zatražiti reprogram i nagoditi se s poreznicima da će glavnicu duga, uz 4,5 posto kamate, otplaćivati u mjesečnim obrocima u roku od tri do pet godina, stoji u Prijedlogu zakona o naplati poreznog duga fizičkih osoba.

Taj bi zakon mogao stupiti na snagu do konca travnja, a njime je predviđeno da reprogrami koje dobiju fizičke osobe obustavljaju ovrhe pokrenute radi naplate tih dugova. Tako će pružiti slamku spasa onima koji su upali u probleme.

Bez reprograma prijete ovrhe

No, to vrijedi samo ako budu poštovali rokove plaćanja. U protivnom, dužnicima slijedi ukidanje nagodbe s poreznicima, a otpisane kamate opet se vraćaju i pripisuju glavnici.

− Zakon o naplati poreznog duga fizičkih osoba u proceduri je donošenja. Zakon se predlaže radi povoljnije otplate dospjelog dugovanja fizičkim osobama – građanima i fizičkim osobama kojima je obrt prestao.

Također će zahtjev, po novom zakonu, moći podnijeti i obrtnici koji nisu dužni podnijeti prijedlog za predstečajnu nagodbu, bez zaposlenih i bez imovine ili s imovinom male vrijednosti – odgovorila nam je Zvjezdana Kidrić, voditeljica Odjela za odnose s javnošću Porezne uprave.

Oni koji u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu novog zakona ne zatraže reprogram mogu računati na to da država neće odustati od naplate javnih davanja, te će im ovrhom sjesti na račune i imovinu.

Uostalom, poreznici su već poslali poruku da neće imati milosti i da će pokrenuti blokade računa aktivnim obrtnicima i tvrtkama s poreznim dugovima iznad 20.000 kuna, odnosno 50.000 kuna. Da su prijašnjih godina bili tako redoviti i žustri, sigurno se ne bi nakupilo 13,9 milijardi kuna neplaćenih javnih davanja oko 430 tisuća fizičkih osoba, što je podatak koji je prošlog mjeseca navela Nada Čavlović-Smiljanec, ravnateljica Porezne uprave, kazavši da se najveći dio od više od devet milijardi kuna odnosi na doprinose, a slijedi ga 1,5 milijardi kuna neplaćenog PDV-a... U porezni dug ulaze sva davanja za čije je utvrđivanje, naplatu i nadzor nadležna Porezna uprava: carine, pristojbe, koncesije...

Šuplji džepovi

Dok država i fizičkim osobama nudi reprogram kakav je lani nudila tvrtkama, neki stručnjaci kažu da je upitno hoće li poreznici uspjeti naplatiti glavnicu jer brojni dužnici nemaju novca. Smatraju da je država mogla učiniti više jer je dijelom odgovorna za gomilanje dugova, pa je mogla otpisati polovinu glavnice i ponuditi nižu kamatu za reprogram. Vele, moglo bi dogoditi da ovaj model ne bude uspješan kako priželjkuju poreznici, da donese poplave ovrha te će u konačnici država morati otpisati dugove.

Drugi navode da je država mogla pomoći bivšim obrtnicima preuzimanjem njihovih nenaplaćenih potraživanja. Mnogi su obrte zatvorili baš zato što nisu mogli naplatiti svoju robu i usluge... Znači, porezni dužnici šupljih džepova uvijek mogu računati na to da im ovrha ne gine. Ona ih čeka ako ne skupe novac za plaćanje dugova ili ne zatraže reprogram, te ako ne budu redovito otplaćivali glavnicu.

Sanja Stapić

Život na kraju lanca

− Obrtnici su u pravilu najmanji poduzetnici i na kraju lanca plaćanja, pa bi bilo bolje kad bi Porezna uprava njihove dugove naplatila pljenidbom dospjelih novčanih tražbina obrtnika prema drugim poduzetnicima. Kako se u praksi ne poštuju odredbe Zakona o financijskom poslovanju o rokovima plaćanja od 60, odnosno 30 dana, jasno je da obrtnici vrlo često jako dugo čekaju da naplate svoje račune za obavljene poslove. Porezna uprava puno bi efikasnije mogla naplatiti takve dospjele račune, te bi time i porezna obveza obrtnika bila podmirena – komentirali su nam iz Hrvatske obrtničke komore (HOK) najave blokada računa aktivnim obrtnicima i dodaju da takvo postupanje nije nikakva bitna novost.

16 tisuća obrta ugašeno je ili je postalo neaktivno tijekom protekle četiri godine
671 obrtnik zatvorio je svoja vrata tijekom siječnja ove godine